Arhiva oznaka: učenje

“Obrazovanje za pamćenje brojnih činjenica”

Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno, no vrlo je važno pa bi se moglo reći kako je srednja škola danas postala sinonim za osnovno obrazovanje tijekom prethodnih desetljeća. Strukovne škole omogućuju puno prakse i učenike spremaju za budući posao, dok gimnazije imaju širok raspon predmeta kako bi omogućile nastavak obrazovanja na bilo kojom studiju. Bez obzira na to, mnogi učenici to ne vide kao priliku da nauče važne činjenice i aktualnosti, što im ovakav program nudi. Uči se zbog ocjena, prosjeka i naposljetku zbog fakulteta, a ne zbog znanja.

 Želimo moderno društvo na temeljima starog sustava

Mnogi učenici razočaraju se nakon četiri godine provedene u gimnaziji, štrebajući sve važne i nevažne sitnice. Naravno, mogli smo pretpostavljati kako će biti teško, no ne i da će program biti tako kontradiktoran. Likovni i glazbeni uče se četiri godine, a informatika je obavezna tek prvu, a kasnije je učenicima ponuđena kao izborni predmet. To svakako nije preduvjet stvaranja modernog informatičkog društva kakvo želimo postati. Nadalje, učenici ni na koji način ne mogu utjecati na to kojem će gradivu dati prednost jer je svaki predmet jednako važan  što kod mnogih izaziva negodovanje. „ Kada će mi građa molekula trebati u životu?“ ili „ Povijest je samo prošlost“ svakako nisu dobrodošli komentari, no smatram kako je ipak potrebno dati izbor učenicima, barem među prirodnim i društvenim predmetima. Mogu se složiti kako je 14 godina premalo za donošenje takve odluke, ali učenici u trećem razredu srednje škole zasigurno znaju što ih više privlači i bolje im ide.

Individualizacija: nedostižan san

Iako je ideja opredjeljenja u višim razredima dobro poznata, nikada zapravo nije provedena. Učenici svoje vrijeme i dalje moraju podjednako trošiti na svaki predmet i kako onda očekivati učenje sa zanimanjem i konstantni rad kada jednostavno nemamo vremena za svih 16 predmeta? Na kraju se sve svodi na učenje radi što boljih ocjena. No, uzroci toga nisu isključivo lijenost i nezainteresiranost današnjih generacija, već i sustav koji nam pokazuje što se nagrađuje. Podjela između prirodnjaka i društvenjaka uvijek je postojala, no kod nas se ne nagrađuje izvrsnost u jednom od  smjerova jer u prosjek ulaze sve ocjene.

Prosjek ocjena je važan svima

Pri upisu na fakultet bitnu stavku čini upravo prosjek ocjena. Prema podatcima sa stranice Postani student , prosjek ocjena za upis na studij medicine u Zagrebu učenicima donosi 22% bodova, građevinarstva i novinarstva 40%, a ekonomije čak 45 %. Naravno, ima i fakulteta u kojima ocjene nose manji postotak, no jasno je kako su one u većini slučajeva itekako bitna stavka. Zbog toga je za učenika važna ocjena iz svakog predmeta. Hrvatski jezik, biologija, glazbeni ili tjelesni: sve ulazi u prosjek i čini razliku.

Problemi maturanata

U četvrtom razredu stvar je još i gora jer se maturanti paralelno pripremaju za maturu. Ili se barem pokušavaju pripremati. Učenje za maturu se na kraju najčešće svodi na učenje preko praznika jer se i tijekom školske godine mora učiti za redovne ispite. Pripreme za maturu  trenutno su najspominjanija stvar, a sve kako bismo postigli što bolji rezultat na do sada najvažnijim ispitima u našem životu. Ponovno ne radi znanja. Uz to, učenici trogodišnjih smjerova rekli su mi kako ih njihov program nije dovoljno pripremio za nastavak školovanja, ako to požele. S druge strane, ekonomistima na Državnoj maturi najviše problema stvaraju izborni predmeti koje uče tek jednu godinu, dok u spremnosti za glavne predmete nema razlike između njih i gimnazijalaca.

Srednja škola kakvu danas poznajemo još uvijek se drži dobro poznatih načela učenja što više činjenica iz što više područja. Iako tako stječemo široku opću kulturu, modernom srednjoškolcu to nije dovoljno, no praktični rad, rad u grupi i poticanje kreativnosti odlike su tek rijetkih sati. Pred nekoliko mjeseci mogli smo se uvjeriti kako ideja kurikularne reforme nije bila prihvaćena kod sviju. Je li to pokazatelj da ne želimo krenuti naprijed ili jednostavno za to još uvijek nismo spremni, teško je zaključiti. No, jedno je sigurno. Uz ovakvo obrazovanje dobit ćemo sposobnost pamćenja mnogo činjenica, no ne i njihova povezivanja i primjenjivanja na konkretne situacije. Je li to ono što zaista želimo?

 

 

 

Znanje je snaga?

Zašto je zapravo važno učiti? Zbog društvenog statusa? Možda i da, ali i zbog samoga sebe.
Istraživanja pokazuju kako osobe sa završenim fakultetom imaju bolji položaj u društvu.
Mi smo odlučili istražiti što učenici misle o tome.

U razgovoru s učenicima otkrili smo kako učenje postaje važno tek nakon prelaska u srednju školu, a omiljeni predmeti su im hrvatski, strani jezici i predmeti iz struke. Učenje je zapravo cjeloživotni proces, no zašto nam je važnije učenje u srednjoj školi? Najvjerojatniji odgovor je: kako bi upisali dobar fakultet i imali određeni status u društvu.

No, može li se ostaviti dojam inteligentne ili visoko školovane osobe čak i ako nismo završili fakultet? Naravno da može! Savjet koji sam ja dobila je kako u društvu nikada ne smiješ previše govorit ili započeti temu jer tada možeš ostaviti loš dojam. Kako kaže stara narodna izreka: “Šutnja je zlato!” Moj savjet bio bi i: “ govori samo o onome što znaš“.

Ukazujemo vam na to kako stupanj stručne spreme ne igra uvijek veliku ulogu u životu, ali ne znači da učenje nije bitno. Učite da biste sebe uzdizali, a ne radi mame, tate, profesora ili ocjena.

 

Istinite laži

„Ostala mi je bilježnica doma, ali stvarno sam napisao.“

Koliko samo puta čujemo tu izjavu uz nezaobilazan shrvan pogled i uzdahe zbog takve „nepravde“. Ne znam vjeruje li itko još uvijek da to stvarno pali budući većina profesora ovu izjavu shvaća jednako ozbiljno kao i „ pas mi je pojeo zadaću“. Žao mi je jedino onih koji  zaista govore istinu.

„Danas ću se opravdati da do sutra više naučim.“

Nikad, ali nikad ne ispadne tako. Rijetki su oni koji uče konstantno, a ne samo pred ispit ili ispitivanje. Samim time ni taj jedan dan ne čini veliku razliku. Prema  mom iskustvu, na kraju obično ispadne da noć prije sa suzama razmišljamo kako smo možda mogli bar pokušati i nekako izvući dvojku.

„Nisam tako mislio.“

Postoje trenuci kada smo toliko frustrirani da odlučimo jednostavno reći sve što mislimo – istog trena, upravo onoj osobi kojoj to i treba reći. Ali, ponekad reakcija nije baš onakva kakvu smo očekivali i žao nam je što je istina koju smo izrekli nekoga povrijedila.  Ipak, bez obzira kažemo li kako nismo tako mislili ili ne, jasno je da jesmo.

„Nisam vidio poruku.“

Nitko od nas ne želi biti neprestalno dostupan. Ponekad nam Facebook služi kako bismo se samo opustili i gledali slike, a zadnje što u tim trenutcima trebamo je poruka i razgovor. Ipak, ljudi su skloni vjerovati kako nam nije stalo do njih ako ne odgovorimo na poruku, a najlakši način koji ne uključuje opravdavanja je: „Stvarno nisam vidjela!“

„Ustat ću ranije.“

U stanju smo smisliti super plan kako ćemo u tih sat vremena smireno doručkovati, gledati televiziju i polako se spremati za školu, no naprosto nismo u stanju tek tako ustati umjesto da uživamo u toplom krevetu.

 

 

„Da bar dan traje 48 sati“

slobodno vrijeme

Sigurno ste se puno puta našli u situaciji u kojoj kažemo „Imam previše obaveza, previše ispita, ja to ne mogu“. Ruku na srce, i sama sam se našla u takvoj situaciji. Često čujemo „Da bar dan traje 48 sati“. Naš životni tempo toliko je brz da ponekad ne stignemo ispuniti ni pola obaveza koje imamo. No, bi li imali više vremena kada bi nam dan trajao 48 sati? Mislim da bi situacija i tada bila ista jer za veće vremensko razdoblje imamo i više obaveza. Spas ipak postoji, a mogao bi se izreći u u dvije rečenice „bolje organiziraj vrijeme“ i „više se potrudi“.

U nastavku pročitajte još nekoliko savjeta koji će vam pomoći bolje organizirati vrijeme.

  • Ako imaš previše posla, tada posao podijeli na manje zadatke. Ovo stvarno djeluje jer kad izvršite jedan manji zadatak osjećati ćete se bolje i shvatiti da vaše obaveze ipak nisu prestrašne. Za motivaciju, na početku odredite realnu nagradu kao npr. čokoladica s kojom ćete se počastiti na kraju radnog dana.
  • Odredi prioritete. Večeras je na televiziji izvrstan film, a ti sutra pišeš ispit iz matematike. Imajte na umu da film nije prioritet, već nagrada za obavljanje posla, u ovom slučaju dobra ocjena.
  • Odmah se uhvati posla. Znam da je to teže učiniti nego reći, ali što manje odugovlačiš i prije započneš s rješavanjem problema, imati ćeš više vremena.  Nikome nije pomoglo pri učenju da sto puta broji koliko ima stranica, bolje to vrijeme iskoristiti za odmor.
  • Ne dopusti da ti išta odvrati pažnju. Drugim riječima: mobitel na stranu, bez dopisivanja i pregledavanja Facebooka, Instagrama i ostalih društvenih mreža.

Ovo je par savjeta koji stvarno djeluju. Potrudite se i shvatit ćete da organizacija nije stran pojam već da puno pomaže, a kada vam prijeđe u naviku imati ćete puno više vremena za ono što volite. Iskreno se nadam da će vam moji savjeti pomoći. 🙂