Arhiva oznaka: običaji

Zabava - Zanimljivosti

“Najduža noć u godini”

POVIJEST NOVE GODINE

Nova godina smatra se jednim od najstarijih običaja ljudskog roda, a postoji već nekoliko tisuća godina.

Sumerani su slavili dolazak nove godine još prije 4000 godina, a postoje zapisi o običajima i ritualima starih Rimljana, Kineza, Egipćana, Germana i drugih starih civilizacija. U svakoj kulturi nova godina slavila se u različito doba zbog toga što je svaka kultura imala svoj kalendar i u svakom kalendaru godina je počinjala na različite datume. Tako su drevni Egipćani slavili dolazak nove godine u srpnju, Kinezi i Grci u proljeće, Židovi u rujnu ili listopadu, a iznimka je bio stari Rim. U Rimu se promjenom cara mijenjao i datum početka nove godine. Godine 153. pr. Kr. prvi dan mjeseca januara (siječnja) odabran je kao početak nove godine jer je taj dan inače bio posvećen Janu, bogu početaka. Rimski je običaj na taj dan slaviti, bučiti i darivati rođake, što smo i mi preuzeli i uklopili u svoju tradiciju. Drugo objašnjenje za odabir ovog datuma je proglašenje Julija Cezara božanstvom, što se dogodilo 1. januara 42. pr. Kr. Narodi koji su se doselili u Europu tijekom i nakon propasti Rimskoga carstva smještali su prvi dan nove godine obično u proljeće, kad se budi čitava priroda i počinje novi život za biljke i životinje, a time i za ljude. Tako su i naši predci slavili novu godinu u proljeće, od čega i dolazi pojam mlado ljeto za novu godinu, koji se u hrvatskim dijalektima još može čuti. U srednjem vijeku, točnije u 8. stoljeću, na kršćanskom saboru u Toursu predloženo je da nova godina počinje na najvažniji kršćanski blagdan Uskrs. Nakon toga svaki je narod slavio početak nove godine različito. Europski su narodi imali i različite kalendare dok papa Grgur XIII. nije uveo novi kalendar – gregorijanski. Papinskom bulom određeno je da će od 1582. početak godine opet biti 1. dan mjeseca siječnja. Tada su uvedene i prijestupne godine, a određeno je i novo pravilo izračuna datuma za Uskrs.

NEOBIČNI OBIČAJI 

Za dolazak nove godine još se vežu neki zaista neobični običaji, od nošenja donjeg crvenog rublja zbog sreće u ljubavi do razbijanja tanjura pred ulaznim vratima. Možda je najljepši običaj onaj u Japanu – svima treba oprostiti kako bi zaista bili spremni za novi početak. U Japanu se u ponoć hramovi udaraju 108 puta u gongove u spomen 108 tipova ljudskih slabosti. Španjolski ritual je pojesti 12 bobica grožđa kako bi se osiguralo 12 sretnih mjeseci u nadolazećoj godini. U Grčkoj se jede torta sv. Basila u kojoj se nalaze srebrni i zlatni novčići. Tko pronađe novčić bit će posebno sretan u nadolazećoj godini. U Nizozemskoj se pale krijesovi na ulicama jer se smatra da je vatra simbol pročišćenja. U Škotskoj nakon ponoći susjedi se posjećuju i daju darove, ugljen i kolače. Posebna je sreća ako prvi gost bude visok, taman i zgodan muškarac.

UNIVERZALNE TRADICIJE

Babilonci su prvi donosili novogodišnje odluke i od tada se taj običaj proširio diljem svijeta. Rani su kršćani vjerovali da bi prvi dan nove godine trebali provesti razmišljajući o prošlim greškama i smišljajući način kako bi ih poboljšao u nadolazećoj godini. Buka i vatromet vuku porijeklo iz drevnih vremena kada se smatralo da buka i vatromet tjeraju zle duhove i privlače sreću. Za izum vatrometa zaslužni su Kinezi. Novu godinu danas dočekujemo uz raskošan vatromet kojemu prethodi odbrojavanje posljednjih sekunda stare godine.

ZANIMLJIVOSTI VEZANE ZA “NAJDUŽU NOĆ U GODINI”

U noći nove godine najduže ostaju budni Rusi. Prate ih Ukrajinci i Argentinci, a najranije u krevet odlaze Kinezi i Izraelci.

U ovom periodu najveći je broj začeća djeteta zbog toga što nova godina i Božić donose pojačanu seksualnu aktivnost. Od katoličkog Božića do Nove godine, ljudi se znatno više druže, hvata ih praznična euforija i želja za uživanjem u hrani, piću i odnosima.

Svaki drugi čovjek će jedan novogodišnji poklon proslijediti dalje. Prvi na listi darova koje ljudi prosljeđuju su čarape.

Skoro milijardu stanovnika planete biti će uz svoje male ekrane, a u ponoć će 61% ljudi poželjeti želju. 60% ljudi kaže da bi se u ponoć radže poljubili s nekom posebnom osobom nego dobili novi laptop.

Svaka četvrta osoba mlađa od 25 godina u najluđoj noći se posvađa sa nekim, svaka osma raskine vezu, a 40% se 1. siječnja probudi sa ozljedama od ludovanja.

Najskuplja praznična večera koštala je 21.000 dolara. Veliki broj ljudi u New Yorku dočekuje novu godinu na Time Sqareu, a zbog manjka toaleta, mnogi u toj noći nose pelene za odrasle. Također vode računa o svojim autima, jer prema podacima američke nacionalne kompanije, više automobila je ukradeno u najluđoj noći nego bilo kog drugog dana.

Oko 40% ljudi svake godine donosi odluke da će nešto promijeniti početkom sljedeće godine. Velika većina tih odluka odnosi se na nas same (vježbanje, promjena posla, financije…), a osma najčešća novogodišnja odluka je obećanje da ćemo poboljšati odnose sa partnerom, prijateljem ili nekim članom obitelji. Prva na listi najčešćih novogodišnjih odluka očekivano je gubitak viška kilograma.

Tradicija novogodišnjeg poljupca u ponoć nastala je u Engleskoj ili Njemačkoj u srednjem vijeku. Nije utvrđeno kod kojeg europskog naroda je prije nastao jer je jednaka tradicija bila u obije zemlje. Ipak, neki povjesničari tvrde da je ova tradicija nastala u starom Rimu.

Stanovnici Kariba, u centralnom Pacifiku, prvi dočekuju Novu godinu, a posljednji stanovnici Američke Samoe.

 

Bez obzira koji običaj njegujete pri dočeku Nove godine, mi vam želimo da svima bude sretna! 

 

LITERATURA

https://povijest.hr/drustvo/kultura/zasto-slavimo-pocetak-nove-godine-bas-1-sijecnja/

http://www.nezavisne.com/magazin/zanimljivosti/Ove-zanimljivosti-niste-znali-o-Novoj-godini/345615

http://edukacija.rs/zanimljivosti/6-stvari-koje-sigurno-niste-znali-o-novoj-godini

http://narodni.net/bozicni-obicaji-medimurju/

https://www.parentium.com/mobile/default.asp?clanak=52423

https://povijest.hr/drustvo/kultura/zasto-slavimo-pocetak-nove-godine-bas-1-sijecnja/

https://www.istrapedia.hr/hrv/285/bozicni-obicaji/istra-a-z/

 

Tekst: Tenčić Petra i Ana Elena Zustović

 
Zabava - Zanimljivosti

Novogodišnji običaji diljem svijeta

Još malo dana odbrojavamo do nove 2018. godine, a s njom nam dolaze i brojni koncerti, buka od petardi i vatromet. Takva je situacija barem ovdje kod nas u Hrvatskoj. No jeste li se ikada zapitali slave li svi narodi ovaj blagdan na isti način poput nas i kakvi sve običaji postoje diljem svijeta?

Najprije treba naglasiti da ne slave svi narodi Novu godinu u isto vrijeme kada i mi. Pošto je Hrvatska katolička zemlja, mi koristimo gregorijanski kalendar po kojem Nova godina pada 1. siječnja. Za razliku od nas, neke pravoslavne zemlje poput Srbije i Rusije koje koriste julijanski kalendar te neke islamske zemlje, Novu godinu slave nekoliko dana nakon nas.

Međutim, kako se u današnje vrijeme ovaj blagdan toliko popularizirao, sve se manje prate stariji kalendari te se većinom u svim razvijenijim državama svijeta Nova godina slavi na isti dan i to na isti način. Pucanjem petardi se želi otjerati “stara” i vatrometom dočekati Nova godina. No, unutar svake zemlje još uvijek postoje određeni tradicionalni običaji koji se štuju.

Primjerice, Španjolci u ponoć jedu po 12 bobica grožđa kako bi bili sretni 12 mjeseci u godini. Grci peku slatki kruh u koji stave kovanicu, a smatra se da osobu koja dobije krišku s kovanicom, sreća prati cijele naredne godine. U nekim zemljama Latinske Amerike, običaj je da se od slame izradi lutka koja simbolizira “staru” godinu te se u ponoć spali kako bi se otjeralo sve loše iz prethodne godine i ušlo u novu sa srećom i blagostanjem. Taj je običaj vrlo sličan našem paljenju pusta kojeg mi tradicionalno palimo završetkom maškara u ožujku, a na taj način također tjeramo zlo i zle duhove. U nekim filmovima ste mogli vidjeti i kako Brazilci Novu godinu slave tako da preskoče 7 valova i bace u more cvijeće jer vjeruju kako će im božica mora donijeti sreću. Britanci pak s nestrpljenjem čekaju svog novogodišnjeg gosta o kojem ovisi njihova sreća. Ukoliko vam na vrata dođe gost s poklonima to simbolizira sreću, a u protivnom bit ćete nesretni cijele godine.

Na koji god način odabrali kako ćete proslaviti Novu godinu, najbitnije je da se dobro zabavite, da ste u dobrom društvu i naravno da vam ne manjka dobre hrane! Taj jedan dan u godini možemo si priuštiti možda malo više hrane i pića nego što to inače konzumiramo jer ipak se naredna godina dočeka samo jednom.

Stoga vam želimo sve najbolje u Novoj 2018. godini!

 

 
Zabava - Zanimljivosti

Božićni običaji u svijetu (23.12.)

Znamo i sami da je kićenje božićnog drvca, pokloni i božićni ručak tradicija u gotovo svim zemljama svijeta. No, postoje i mnogi drugi tradicionalni običaji za koje mnogi od nas niti ne znaju, a vrlo su zanimljivi i specifični za svaku pojedinu zemlju pa ću vas zato malo bolje upoznati s njima.

  1. ITALIJA- običaj je da djeca tjedan dana prije idu od kuće do kuće, odjeveni kao pastiri pjevajući božićne pjesme. Na Badnjak se posti pa se najčešće jede panettone i jelo od jegulje, a na Božić juha sa punjenom tjesteninom i pečeni pijetao. Darove ne donosi Djed Božićnjak nego vještica La Befana. Pošto je ova zemlja središte kršćanstva, Božić se također slavi uz svečanu misu i blagoslov pape.
  2. RUSIJA- pošto je ovo pravoslavna zemlja, Božić se slavi 7. siječnja. Na njihov Badnjak, 6. siječnja, također se posti i jede se riba, kupus i juha od cikle, a na Božić se priprema 12 vrsta jela u čast 12 apostola i za ručak se najčešće jede pečena guska ili odojak. Darove donosi Babuška što u prijevodu znači baka. Smatra se da je ona trebala posjetiti Isusa na dan njegova rođenja i donijeti mu poklone, ali je odustala zbog hladnog vremena pa danas poklone daruje dobroj djeci.
  3. ŠPANJOLSKA- važan je običaj preskakanja vatre na Badnjak jer simbolizira zaštitu od bolesti i također se ide na ponoćnu misu. Na Božić je tradicija plesanje plesa Jota, ples uz zvukove gitare i kastanjeta što je vrlo poznata karakteristika Španjolske, a za ručak se jede pečena purica. Španjolci vjeruju kako darove donose Sveta tri kralja pa djeca 5. siječnja na prozor ostavljaju cipele napunjene mrkvom kako bi drugog dana pronašli u njima poklone. Mrkva se stavlja za umorne konje Sveta tri kralja kako bi prije dugog puta nešto pojeli.
  4. INDIJA- u ovoj zemlji ima vrlo malo kršćana, ali se svejedno slavi Božić. Oni ne ukrašavaju jelku, već drvo banane ili manga, a kao ukrase koriste crveno cvijeće i male uljne svijeće. Daruju se međusobno, a siromašnim ljudima daju napojnicu.

pan   russian-matroshka2