Arhiva kategorije: Tehnologija i Znanost

Svemir, igrice, računala, znanstvenici

VIRGIN GALACTIC

Virgin Galactic je kompanija u vlasništvu Virgin Grupe Sir Richarda Bransona sa sjedištem u SAD-u, u Kaliforniji. Osnovana je 2004. i bave se razvojem letjelica odnosno raketa za svemir čija ja svrha svemirski turizam.

Virgin Grupa u svojem vlasništvu ima i zrakoplovnu kompaniju Virgin Atlantic i produkcijsku kuću Virgin Records s kojom je zapravo i sve počelo. Trenutno je u vlasništvu Virgin Grupe nekoliko stotina kompanija, većina s imenom Virgin. Čak su imali i Virgin Colu koja nije bila baš najuspješnija pa je propala.

Imali su nesreću 2014. godine kada je pilot smrtno stradao zbog eksplozije letjelice, no nastavili su s radom i 5. travnja 2018. godine uspješno su lansirali letjelicu i sigurno se vratili natrag na Zemlju što bi značilo da će, nakon još mnogo testiranja, najvjerojatnije za koju godinu početi prevoziti putnike. Uz samo gledanje svemira to bi omogućilo i brže letenje do bilo kojeg odredišta na Zemlji što u planu ima i kompanija SpaceX. Za razliku od SpaceX-a gdje je letjelica raketa, Virgin Atlantic ima svoju raketu, sličnu kao Space Shuttle, samo mnogo manju. Do određene visine stigne posebnim zrakoplovom koji je zatim ispusti i zatim se uključe motori rakete te izađe iz Zemljine orbite.

    

Svemirska utrka je očito ponovno započela, ali trenutno više nije između država nego kompanija, a možda se utrka pretvori i u utrku država protiv kompanija.

Svemirskim turizmom omogućili bi gotovo svakome otići u svemir ili barem onima koji imaju „malo“ više novaca. U svakom slučaju kad je u pitanju razvoj tehnologije, a pogotovo svemirske, dobro je za čitavo čovječanstvo jer jednog dana možda ljudi počnu kolonizirati Mjesec, Mars, pa čak i druge solarne sustave, a to se s obzirom na današnji porast broja svjetske populacije čini neizbježnim ako uz sve to dodamo i činjenicu da jednoga dana Zemlja neće biti pogodna za život zbog starenja Sunca koje se s vremenom širi i očekuje se da će za oko pet milijardi godina „progutati“ Zemlju. Stoga razlog globalnom zatopljenju baš i nisu samo staklenički plinovi nego i ostali neizbježni procesi u svemiru.

Uz sve moguće pogodnosti razvoja svemirske tehnologije, prvenstveno one na Zemlji pošto se istraživanjem svemira otkrilo mnogo toga što je još korisnije na samoj Zemlji, biti će još jedna prednost, a to je da će teoretičari zavjera, barem oni koji tvrde da je Zemlja ravna ploča, svojim vlastitim očima moći vidjeti okruglu Zemlju.

Postoje razna stajališta oko svemirskog turizma, pa tako postoje oni koji smatraju da je to samo bacanje novca i izum za one bogate, ali i oni koji smatraju da je to dobro jer će se na taj način razviti ne samo tehnologija nego i svijest o svemiru, ali možda bude i više ulaganja u svemirska istraživanja isto kao što je bilo i s otkrićem novih kontinenata i kolonizacijom, pa možda budemo uskoro imali novog Kolumba.

 

 

 

Rimac C_Two

Rimac C_Two

Hrvatska automobilska kompanija Rimac Automobili u vlasništvu hrvatskog poduzetnika i inovatora Mate Rimca je predstavila, nakon prvog modela Concep One, novi model C_Two u Ženevi.
Do nedavno, vjerojatno nitko ne bi ni pomislio da bi se u Hrvatskoj proizveo automobil, a još manje da bi to učinila neka hrvatska kompanija.

Taj novi električni superautomobil može postići brzinu od 412 km/h. Ubrzava do 100 km/h za samo 1,97 sekundi, a domet mu je oko 650 kilometara s jednim punjenjem. Ima nevjerojatnih 1914 konjskih snaga, četiri motora i pogon na sve kotače. Ima sustav aktivne aerodinamike, električni volan i električne kočnice, ali isto tako opremljen je Brembo kočnicama s karbon-keramičkim diskovima. Dodali su i Pastor vatrogasni aparat. Koliko su dobri ti vatrogasni aparati hrvatske proizvodnje pokazuje i sama činjenica da je Pastorovim vatrogasnim aparatima opremljen i Europski parlament. Rimac se i sam hvali činjenicom da su njegovi automobili u potpunosti sastavljeni u Hrvatskoj i da su čak i većinu dijelova proizvele hrvatske firme.
Opremljen je tehnologijom koja može postići autonomnu vožnju do 4. razine. Ima 8 kamera, radare i ultrazvučne senzore. Opremljen je sustavom prepoznavanja lica kako bi vozač bez posezanja za ključem mogao otključati automobil.

Bit će proizveden u samo 150 primjeraka, svaki će koštati 1,7 milijuna eura, a prema najnovijim informacijama svi primjerci su već rasprodani, čak prije nego što se počeo proizvoditi .

Najnovija je vijest da Rimac Automobili, zajedno s kineskom Camel grupom, gradi tvornicu baterija u Kini vrijednu milijardu kuna. Rimac će uložiti znanje i oko 5 milijuna eura i dobiti 40% vlasništva, a ostatak će uložiti Camel grupa. Rimac smatra Kinu važnom zbog toga što Kina predstavlja najveće tržište električnih automobila što nije ni čudno s obzirom na više od milijardu stanovnika i problem zagađenja zraka u velikim gradovima.

Rimac i sam kaže kako svoje električne automobile ne proizvodi primarno zbog ekoloških razloga, već zbog toga što električni automobili mogu postići mnogo bolje rezultate kao brzi sportski automobili.

Nedavno sam gledao kako prema najnovijim istraživanjima električni automobili zapravo mnogo više onečišćuju okoliš zbog toga što se odmah u proizvodnji stvori tri puta više štetnih plinova, uglavnom zbog baterija koje se moraju mijenjati svakih 10 godina pa čak i ranije ukoliko se koristi brzo punjenje. Isto tako većina električne struje proizvedena je iz ugljena i sličnih izvora, pa kad se dodaju gubitci u mreži i slično onda se dolazi do rezultata da sve dok većina struje ne bude dolazila iz obnovljivih izvora, električni automobili zagađivati će više.

 

IN MEMORIAM STEPHEN HAWKING (8.1.1942. -14.3.2018.)

U sjećanju na Stephena Hawkinga istražili smo malo o njegovom životu i njegovim dostignućima. Stephen Hawking bio je teorijski fizičar, kozmolog, autor i direktor Istraživačkog centra teorijske kozmologije na sveučilištu Cambridge. Tijekom života postigao je brojna dostignuća iako je bolovao od teške bolesti amiotrofične lateralne skleroze. Njegova želja je bila da ga se prije svega cijeni kao znanstvenika, zatim kao pisca i u svim stvarima koje su bitne kao normalno ljudsko biće sa željama, ciljevima, snovima i ambicijama kao svaka druga osoba.

            ŽIVOTNI PUT

Stephen Hawking rođen je 8. siječnja 1942. u Engleskoj, njegov otac bio je dr. Frank Hawking,  a majka istraživačka biologinja Isobel Hawking. Najprije je živio u Oxfordu gdje je kasnije pohađao istoimeno sveučilište na kojem je njegov otac predavao, a kasnije se preselio u St. Albans. U srednjoj školi jako je zavolio matematiku, a učitelj radi kojeg ju je zavolio bio je Dikran Taht. Iako je htio studirati matematiku, zbog očevog pritiska upisao je prirodne znanosti na Oxfordu, gdje se specijalizirao u fizici. Njegov profesor fizike Robert Berman kasnije je rekao „Za njega je bilo dovoljno samo znati da nešto može biti učinjeno i on bi to učinio bez ičije pomoći.“ Na sveučilištu se također pridružio veslačkom klubu.

        ALS – bolest koja je odredila Stephenov život

Kada je imao samo 21 godinu primijetio je veliku nespretnost u svojim pokretima na završnoj godini svog studija. Tada je otkrio da boluje od rijetke i teške bolesti motornih neurona, poznate kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Liječnici su prognozirali da mu preostaje još dvije do tri godine života, ali on je dokazao suprotno. Nakon upale pluća koja mu je gotovo oduzela život, urađena mu je traheotomija. Hawking je kao način komunikacije koristio podizanje obrva da bi ukazao na slova koja su se nalazila na tabeli. Potom je primio računalni program zvan „Equalizer“ od Walta Woltosz-a.

U vrijeme kada mu je bolest dijagnosticirana razvijao se i njegov odnos sa Jane Wild s kojom se i zaručio 1964. Kasnije je izjavio da su mu zaruke dale nešto za što je imalo smisla živjeti te se vratio radu. Jane je bila prva Stephenova žena, s njom se vjenčao 1965. godine te su imali troje djece.

Elaine Mason druga Stphenova žena bila je najprije njegova  medicinska sestra, a vjenčali su se 1995. godine. I od druge žene se razveo, a  jedna njegova poznata izjava glasi : ‘Žene. One su kompletni misterij’.

 

                  DOSTIGNUĆA

Stephen Hawking je 1958. godine, sa samo 16, izradio računalo od dijelova sata, telefona i drugih različitih recikliranih dijelova.

Njegov doktorski rad bio je „Singularnost i geometrija vremena i prostora“.  U suradnji sa Penroseom proširio je svoj teorem singularnosti. Godine 1970. objavili su dokaz da svemir ispunjava teoriju opće relativnosti te da se uklapa u modele kozmologijske fizike koje je razvio Alexander Friedman te da je sve počelo kao singularnost.

Hawking je 1970. otkrio drugi zakon dinamike crnih rupa, da ni prilikom sudara crna rupa nikada ne može postati manja. Započeo je intenzivna istraživanja kvantne gravitacije i kvantne mehanike (1973.g.). Nažalost, izračuni koje je dobio bili su kontradiktorni sa njegovim drugim zakonom dinamike crnih rupa. Istraživanje mu je pokazalo da crne rupe emitiraju zračenje, zračenje je danas poznato kao Hawkingova radijacija/zračenje, koje se može nastaviti sve dok ne iscrpe svu energiju i ispare.

Stephen je 1981. godine predložio teoriju koja govori kako svemir nema granicu, nema svoj početak niti kraj. Zajedno sa Jim Hartleom razvio je model nazvan Hartle – Hawkingovo stanje. Hawkingovo objašnjenje toga glasi: „Ako svemir nema granica i ako je samostalan i uzdržljiv… Bog ne bi imao nikakvu slobodu izbora o tome kako je svemir počeo.“

 

Napisao je knjigu nazvanu „Kratka povijest vremena“ koja je ostala na listi bestsellera 237 tjedana i tako je napravio rekord kojim je ušao u Quinessovu knjigu rekorda. Također time je Hawking primio istraživačko članstvo na Gonville i Caius sveučilištu.

Hawking je primljen kao u Kraljevsko društvo te je tako postao najmlađi znanstvenik u povijesti koji je time nagrađen, imenovan je redovnim profesorom gravitacijske fizike 1977., dobio je medalju Albert Einstein, počasni doktorat na sveučilištu Oxford te je dobio najprestižnije profesorsko mjesto na svijetu, tzv. Lucasian profesor matematike na Cambridgeu. Na tom mjestu bila su neka od najvećih imena i znanosti kao što su Isaac Newton i Paul Dirac.

Pojavio se kao gost u TV serijama ‘Simpsoni’, ‘Zvjezdane stazeNova generacija’ i ‘Teorija velikog praska’, snimio glasovnu dionicu za pjesmu ‘Keep Talking’ skupine Pink Floyd, a o njegovu životu snimili su dokumentarni film ‘A Brief History of Time’ i dugometražni ‘The Theory of Everything’.

 

                 HAWKINGOVE MUDROSTI

“Inteligencija je mogućnost prilagođavanja promjenama.”

“Život bi mogao biti tragičan kada ne bi bio smiješan.”

“Ljudi neće imati vremena za tebe ukoliko si stalno ljut i stalno se žališ.”

“Ograničiti našu pažnju samo na zemaljske materije bi predstavljalo ograničavanje ljudskog duha.”

“Mi smo u opasnosti da uništimo sami sebe zbog naše pohlepe i gluposti. Ne smijemo gledati samo ka nama na ovom malom i sve zagađenijem i sve prenaseljenijem planetu.”

 

Literatura:

https://www.encyclopedia.com

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24632

https://znanstvenapanorama.wordpress.com/2014/01/09/stephen-hawking-1942/

http://izreka.com/index.php/osobe/191-stephen-hawking-izreke-citati-misli

 

Tekst napisale: Natali Lazarić i Lucia Demarin, 1 o

 

Društvene mreže neizostavni su dio naših života

Tehnologija je uistinu prozor u svijet.

Svatko od nas mora priznati kako je na mobitelu, kompjutoru ili televizoru možda malo više vremena nego što bi to htjeli. Lako je izgubiti pojam o vremenu kada na dlanu imaš cijeli svijet, a društvene mreže postale su pravi opijati 21. stoljeća.

Često nam se dogodi da postanemo tako uvučeni i prilijepimo se za ekran, a vrijeme prolazi. Kasnije se čudimo kako to da ništa ne stignemo.

Stalno čujemo ljude kako kritiziraju da su „ti mladi samo na tim mobitelima“ i da „stalno nešto tackaju po njima“. Često nailazimo na članke koji nam govore i po stoti put objašnjavaju zašto je nezdravo i opasno stalno visiti na mobitelima, te kako su društvene mreže opasne.

No, činjenica jeste da niti jedan od tih članaka, pa ni od tih ljudi koji kritiziraju društvene mreže i internet, nisu napravili značajni pomak ka tome da se mobiteli i kompjutori manje koriste.

Štoviše, uporaba tehnologije i društvenih medija svakim je danom sve veća.

Baš zbog te činjenice da se društvene mreže i Internet neće tako skoro prestati koristiti, čak se ni vrijeme našeg korištenja istog neće smanjiti, ja ću navesti, za promjenu, dobre strane društvenih medija, jer nije sve tako crno kao što to često prikazuju.

Društvene mreže su prije svega zabavne, mislim da to i dokazuje broj njihovih korisnika.

Iako mnogi tvrde da su opasne, što i mogu biti, društvene mreže ipak jačaju karakter. Učiš se nositi sa negativnim komentarima, sa kritikama te sa uspoređivanjem s drugim ljudima.

Svi trebamo osvijestiti kako fotografije koji ljudi stave na takve platforme nisu vjerodostojan prikaz njihova života, već samo najbolje od najboljeg što imaju za ponuditi, no ipak ta idealizirana slika svakodnevnog „savršenog“ života može biti jako dobar motivator da se pokrenemo i napravimo promjenu u vlastitom životu.

Društvene mreže izvor su nepresušne inspiracije. Toliko ljudi koristi društvene mreže, toliko ljudi se bavi različitim stvarima, toliko ljudi ima talente koje možda još nikada prije nismo vidjeli, upravo zato su društvene mreže pravo vrelo inspiracije za svakoga kome ona u tom trenutku nedostaje.

Moram spomenuti i kako kroz društvene mreže možemo steći poznanstva, stupiti u kontakt sa ljudima s kojima to ne bi bili u mogućnosti da nema društvenih mreža.

Osim tog zabavnog dijela, društvene mreže nam nude bezbroj mogućnosti da nešto novo naučimo. Nisu sve informacije na koje ćemo naići točne, ali svakako nisu sve netočne. Onom tko želi učiti i društvene mreže biti će neizostavan način prikupljanja znanja.

Putem društvenih mreža možemo popularizirati i pokazati naše talente te ono što mi radimo. Ako ste umjetnik, ako se bavite ručnim radom, glazbom ili sasvim nečim trećim, onda vam društvene mreže mogu pomoći da vas svijet prepozna, a to svakome tko se bavi kreativnim radom itekako treba, koliko god on bio skroman.

Mogla bi nastaviti nabrajati sve dobre strane društvenih mreža, no smatram kako je ovo za sada sasvim dovoljno.

Želim istaknuti kako se često okreće pozornost na negativne strane da zaboravimo na one dobre koje su uistinu dobre.

Bilo kako bilo, društvene mreže i Internet neizostavni su dio naših života, stoga je uzaludno stalno ih kritizirati, iako se slažem da treba obratiti pozornost na njihove mane i opasnosti, no mogli bi za promjenu unijeti i malo pozitive u cijelu tu zavrzlamu oko tih „ubojica društvenih interakcija“. Možda će se tada i naše mišljenje o njima popraviti.

 

Falcon Heavy – korak bliže Marsu

Američka kompanija SpaceX uspješno je lansirala raketu u svemir naziva Falcon Heavy,06. veljače 2018. godine u 15:45 po vremenskoj zoni UTC -5:00. Kao teret za prvi testni let poslužio je Tesla Roadster, automobil kompanije Tesla u vlasništvu osnivača SpaceX-a Elona Muska. Lansiranje automobila bila je ujedno i promocija tog automobila koji još nije došao u prodaju.

Raketa može prevoziti i astronaute u svemir te je sposobna otići do Mjeseca, pa čak i Marsa što je zapravo za kompaniju i najvažnije, ali je za sada predviđeno slanje satelita čime se SpaceX već mnogo godina financira. Cilj SpaceX-a je poslati čovjeka na Mars i ujedno kolonizirati mars kako bi čovjek postao multiplanetarno biće.

Najveća posebnost ove rakete nije samo njena veličina s obzirom da je to jedna od najvećih raketa ikad napravljena, već njena iskoristivost odnosno mogućnost višekratnog korištenja. Naime, raketa je napravljena od četiri modula od kojih se tri modula vraćaju natrag na Zemlju kako bi se mogli više puta slati u svemir za razliku od uobičajene prakse uništavanja raketa povratkom na Zemlju. Do sada u toj mjeri to nitko nije uspio napraviti, a moram napomenuti da je i njihova već dobro poznata raketa Falcon 9 prva koja je uspjela okomito sletiti na oceansku plutajuću platformu. Ponovna upotrebljivost tih skupocjenih raketa značajno će sniziti cijenu lansiranja koja je inače izuzetno skupa.

Što se tiče samog vraćanja na Zemlju zanimljivo je to što se moduli vraćaju okomito na Zemlju. Dva modula Falcon Heavy rakete okomito slijeću na kopnene platforme dok se onaj treći, koji se odvaja nešto kasnije, okomito spušta na plutajuću platformu.

Lansiranje je prošlo gotovo savršeno, ali nažalost treći modul nije sletio po planu i umjesto polaganog slijetanja na plutajuću platformu velikom brzinom sjurio se u ocean. To ne znači neuspjeh lansiranja jer i ona dva uspješno vraćena modula su veliki uspjeh kompanije, a poboljšanjima nakon uviđenih grešaka na testnom letu one će biti ispravljene, a mi Zemljani biti ćemo bliže Marsu. Uostalom, ostale rakete drugih kompanija ili država nisu ni mali dio ovog lansiranja uspjele postići.
Da bi cijela priča bila još bolja dva modula su prošle godine već bila u svemiru.

Za one koje zanimaju za brojke visina rakete je 70 metara, širina 3,66 metara, masa joj je 1420,8 tona, a nosivost 54.400 kilograma za Nisku Zemljinu Orbitu i 13.600 kilograma za orbitu Marsa.

U nastavku slijedi ono najzanimljivije – animacija lansiranja i videozapis lansiranja u cijelosti:

 

 

Komentiranje na društvenim mrežama – bunt nove generacije

Djecu rođenu između 1995. i 2009. godine zovu Generacija Z, tiha generacija, iGeneracija, net generacija… Čine 18 posto svjetske populacije, a za dva desetljeća voditi će svijet. Prve su to generacije rođene i odrasle u kompjuteriziranom svijetu. Kako takav svijet utječe na život počele su istraživati brojne suvremene agencije, u ovom članku možete pročitati jedno od istraživanja.

Prema prvom istraživanju generacije Z u Hrvatskoj, koje je proveo projekt 24 sata JoomBoos u suradnji s agencijom DIALOG komunikacije, većina ispitanika puno vremena provodi na mobitelu, voli društvene mreže i priznaje veliko zanimanje za influencere, a od brandova ističu Adidas i Samsung. Što se tiče prehrane, istaknuli su McDonald’s i Coca Colu.

Spomenutu vezanost generacije uz tehnologiju možda najbolje dokazuju rezultati po kojima 67 % ispitanika na mobitelu provodi više od 4 sata dnevno, a čak 94% njih koristi platformu YouTube. Gledanje televizijskog programa kojeg je kreirala treća strana zamjenjeno je personaliziranim sadržajem jer je kreiranje vlastitih playlista, pretplate na željeni sadržaj, prijedlozi sadržaja formirani prema našim interesima te mogućnost komentiranja upravo ono što ova generacija voli. Upravo je pozitivno korisničko iskustvo jamac posjećenosti stranice, a na tome se „ industrija klikova“ i bazira.

Ono što zabrinjava je sve veći broj slučajeva ovisnosti  o pametnim telefonima i društvenim mrežama zbog čega je otvorena Dnevne bolnice za liječenje ovisnosti o internetu i video igricama. Tehnologija je postala dio našeg identiteta i svakodnevnog iskustva, a njezine karakteristike odrazile su se i na naša očekivanja o realnom svijetu. Ne čudi stoga što generacija Z  teži instant zadovoljstvima, brzoj zaradi i općenito svemu materijalnom. Osim toga, mnoge reklame  su usmjerene baš na djecu i adolescente te ih tako pretvaraju u konzumente i potrošače koji  su zbog brzog tehnološkog napretka skloni doživljavati svoje pametne telefone kao potrošnu robu koja već sljedeće godine više nije dovoljno inovativna. Negativnu posljedicu toga najviše osjećaju oni pripadnici generacije koji te trendove ne mogu pratiti u tolikoj mjeri u kolikoj to društvo očekuje.

Istraživanje Joomboosa je pokazalo da ih 87 % ispitanika svakodnevno koristi društvene mreže, a najcool smatraju Instagram. Instagram svoju popularnost može zahvaliti  težnji generacije za brzinom i jednostavnošću zbog koje preferira kratke tekstove i fotografije. Nadalje, zbog sve većeg autoriteta odraslih u stvarnom svijetu, mladi se okreću društvenim mrežama  u kojima nalaze slobodu, odnosno privatnost i u fizički kontroliranim uvjetima. Ponekad sloboda koju društvene mreže omogućuju dovodi do razvoja neprimjerenog ponašanja među mladima jer takve platforme zlostavljačima daju osjećaj sigurnosti i anonimnosti kroz tzv. „lažni profil“, a negativni komentari i poruke mogu imati poražavajuće velik utjecaj na psihu mladog čovjeka, posebno onog u pubertetu koji svoj identitet gradi na temelju onoga kakvim ga drugi vide.

Unatoč tomu što bi se moglo pretpostaviti da će mogućnosti upoznavanja kultura i običaja dovesti do otvorenijeg i tolerantnijeg društva, ova generacija mladih je izrazito sklona etiketiranju i nerazumijevanju. To je pokazalo i istraživanje o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj prema kojem polovica ispitanika homoseksualnost i dalje smatra bolešću, suzdržani su u prihvaćanju manjina, a više od polovice nije sigurno je li NDH bila fašistička tvorevina. U posljednje se vrijeme među mladima pojavila sklonost prema korištenju krilatice ustaškog pokreta pa je tako tijekom ovogodišnje norijade primijećena skupina mladića koja je ulicom hodala podignute desnice uzvikujući spomenutu krilaticu. Izgleda da neki mladi zaista ne vide ništa sporno u ovakvom ponašanju pa ih medijska pažnja samo dodatno potiče.

Uz sva spomenuta obilježja generacije, važno je spomenuti da je svijet u kojem živi postao vrlo nesiguran. Nije sigurno hoće li nam diploma donijeti posao i omogućiti egzistenciju, a ni društvene vrijednosti nisu poput onih prijašnjih generacija koje su cijenile pošten rad. Svakodnevni primjeri nepoštivanja temeljnog načela pravednosti ovoj generaciji pokazuju kako su jednaka prava za sve tek daleka utopija. Mnogi su demoralizirani, ali nedovoljno da bi izašli na ulice i otvoreno pokazali otpor takvom stanju. U svakom društvo su upravo mladi bili pokretači promjena, no danas je od pobune preostalo još samo komentiranje događaja na društvenim mrežama. Mogućnosti koje je tehnološki napredak donio sa sobom su izvrstan doprinos društvu, no razvile su se prenaglo da bi se ova generacija mogla uspješno nositi sa njima. U svoj toj brzini razvoja ponestalo je vremena za stvaranje temeljnih vrijednosti i principa zbog čega se mladi okreću nekim prošlim vremenima u kojima nalaze (ponekad pogrešan) uzor i ideal.

tekst by Karla Zupičić

 

Od robova do robota

Nekad su postojali robovi koji su sve radili za bogate ljude, a danas postoje roboti koji preuzimaju ulogu robova i odrađuju mnoge poslove. Između ostalog roboti su brojni kućanski aparati koji pomažu u svakodnevnom životu. Otkada su se razvile prve civilizacije i počela prva osvajanja započelo je i robovlasničko društvo, davanjem zakupa ili zemljišta u najam ljudi koji nisu mogli otplaćivati svoje dugove postajali su robovi, slične situacije imamo i danas, kada netko postane rob banke – kredita kojeg ne može otplaćivati.

Može li ljudska vrsta funkcionirati bez robova ili robota?

ROSSUMOVI ROBOTI

Gotovo se svatko od nas barem jednom zapitao što znači odnosno kako je nastala neka riječ. Tako je mene zanimalo kako je nastala riječ robot, istražio sam i saznao da je prvi put riječ “robot” upotrijebio češki pisac Karel Čapek, u svojoj drami R.U.R. – Rossumovi univerzalni roboti koju je objavio 1920. godine.

Radnja drame odvija se u budućnosti u kojoj tvrtka Rossumovi Univerzalni Roboti (R.U.R.) proizvodi humanoidne robote (androide- android je isto naziv za najpoznatiji operacijski sustav za pametne telefone i tablete). Ovi „roboti“ se koriste kao jeftina radna snaga bez ikakvih radničkih prava, a njihova velika primjena u industriji, kako vrijeme prolazi, mijenja cjelokupnu ekonomiju. Ipak “roboti” nisu zadovoljni svojim statusom i dižu pobunu i uništavaju cjelokupno čovječanstvo. Rossum je ironična igra pisca sa riječju rozum (hr. razum).

Već je prošlo gotovo stotinu godina otkako je Karel Čapek napisao to djelo, a njegova fabula se iz godine u godinu realizira. Smatram kako je Čapek bio toliko ispred svoga vremena i predvidio budućnost – postojanje robota  i pobunu tih robota te uništavanje čovječanstva od strane robota. Ja ću ostati u nadi da će stati prije onog dijela gdje za nas ljude postaje nepovoljno. Nadam se da će nam roboti pomoći da lakše živimo, a ne prevladati našu vrstu.

ROBOVLASNIČKI SUSTAV

Stare civilizacije, kao što su Egipćani, Grci, Rimljani, koje su bile jako napredne imale su robovlasnički sustav – sustav u kojem su robovi, neslobodni i obespravljeni ljudi, najčešće ratni zarobljenici ili dužnici, radili najteže poslove, na njihovom radu se temeljilo gospodarstvo država. Robovlasnički sustav se protezao kroz gotovo čitavu povijest u različitim državama i različitim oblicima, brojni su bogati, poznati ljudi, filozofi branili robovlasništvo kao jedini mogući oblik opstanka države. Sjedinjene Američke Države odnosno Jug, imao je robovlasnički sustav gdje su većinom robovi bili Afroamerikanci koji su radili na plantažama.Mnogo godina prije otkrića Američkog kontinenta, Dubrovačka Republika je među prvima u Europi zabranila držanje i prodaju robova. Stoga, možemo zaključiti kako je bila ispred svoga vremena.

Svi se možemo složiti kako je taj sustav izrazito nemoralan i nepošten, ali što se tiče zarobljenika kao što su ubojice, lopovi, kriminalci i slični, taj sustav ne bi bilo loše razmotriti ni u današnje vrijeme, svakako u zamjenu za godine zatvora pošto je današnjim zatvorenicima često ljepše nego nekim nedužnim, siromašnim građanima koji ih praktički hrane.

ROPSTVO 21. STOLJEĆA

Danas, u 21. stoljeću kada živimo u toliko naprednom i liberalnom svijetu, barem nam se on prikazuje kao takav, žalosno je to što u svijetu bez da mi to uopće znamo, postoje i drže se pa čak i prodaju robovi. Da bi bilo gore prodaju se i djeca i ljudski organi, sve za zaradu. O tim temama mediji malo kada izvještavaju, ali postoje brojne lažne vijesti, a kako smo iz puno primjera mogli naučiti, jedna vijest može promijeniti svašta, pa čak i tijek rata, uništiti državu, uništiti ljudski život. Lažne vijesti su još opasnije kada u kombinaciji s njima postoji internet, medij za širenje informacija nevjerojatnim brzinama.

U današnje moderno vrijeme i mi sami često postajemo robovi. Danas smo robovi medija, televizije, kompjutera i naših “ljubimaca” mobitela. Robovi smo i posla jer su brojni ljudi na poslu po cijele dane i nemaju nikakva prava, a ako se pobune dobiti će otkaz. Jedina je razlika što su robovi 21. stoljeća slobodni ljudi s političkim pravima, koji imaju izbor.

MODERNI ROBOTI – ASIMO

Ovaj dio namjerno sam ostavio za kraj jer nam kazuje realnost našeg položaja u tehnološkom napretku. Na naslovnoj slici je jedan od danas najnaprednijih humanoidnih robota. Zove se ASIMO, a razvila ga je japanska korporacija Honda, poznata po automobilima i motorima, ali bave se i proizvodnjom aviona, a kako vidimo i robota. On ima dosta napredne mogućnosti, pa tako može samostalno hodati, trčati do 9 km/h, ići po stepenicama u oba smjera, uliti tekućinu u čašu, posluživati, rukovati se s ljudima, plesati pa čak i igrati nogomet. Uz sve te mogućnosti, kao i sve u 21. stoljeću, ima svoju cijenu. Za neke je ona samo provlačenje kartice dok prosječan čovjek za svoga života ne zaradi toliko. Ona iznosi 2 500 000 američkih dolara.

U nastavku sam ostavio poveznicu (link) za videozapis ASIMA u kojemu igra nogomet s bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom te poveznicu za videozapis na kojemu su predstavljene i ostale mogućnosti ASIMA. Treći link je za robot ATLAS, američke kompanije Boston Dynamics, koji ima mogućnost trčanja na neravnom i nezgodnom terenu, a njegova primjena s daljnjim razvojem tehnologije mogla bi biti u vojne svrhe ili svrhe civilne zaštite.

 

Robovi su bili korisni i roboti su danas korisni, iako nije etički opravdano, važni su za  cjelokupni napredak čovječanstva. Da nije bilo robova bismo li se danas divili piramidama? Bismo li  imali ceste? Kako je danas za vidjeti, sve ide ka robotizaciji, automatizaciji, umjetnoj inteligenciji i koloniziranju svemira. Što će se od toga dogoditi, a što neće samo vrijeme će pokazati, uz naravno još mnogo toga što nitko nikada nije ni zamišljao.

Hoće li robotika i umjetna inteligencija napredovati do toga da uništi čovječanstvo ili biti spas za njega ili smo možda blizu maksimalnih mogućnosti daljnjega napretka pokazati će nam budućnost.

Za kraj vam predlažem dva filma s temom robova i robota: “12 godina ropstva” i “Ja, robot”, pogledajte i uživajte u usporedbi.

 

TED – Technology, Education, Design

Sjediti u školi 6 sati i slušati predavanja zna biti iscrpljujuće. Zašto bi 9 sati istoga bilo zabavnije, interesantnije?

Osim veoma udobnih sjedala, razlog je TED! TED je neprofitna organizacija koja od 1990. održava konferencije svake godine u Montereyu u Kaliforniji. Otada je samo rasla. Godina 2008. označuje početak TEDx-a, neovisnih TED konferencija, a 2012. svijet se upoznao sa TED-Ed-om, napravljen za učitelje cijelog svijeta, da uz fine animacije nauče svoje učenike o svijetu i svemiru i čemu sve ne.

Dana 15. svibnja 2017. održan je TEDxZagreb, sa temom BUILD.FUTURE.NOW. (IZGRADI.BUDUĆNOST.SADA.) i ja sam imao tu čast da slušam predavanja, gdje su 20 govornika, 2 solista, 1 bend, jedna velika plesna skupina i više od tisuću entuzijastičnih gledatelja učinili ovogodišnji TEDxZagreb najboljim do sada!

TEDx je započeo najavom govornika te izvedbama Mie Dimšić, Antonele Doko, rock grupe Luminize i plesne grupe Atomic Dance Factory. Pošto je bilo 20 govornika, ja ću navesti samo one koji su ostavili najbolji dojam, ostale možete pronaći ovdje.

Prvi govornik, Mate Janković, dobro poznati kuhar, pričao je o važnosti očuvanja lokalnih jela i svježih namirnica.

Dejan Nemčić je učitelj geografije, ali ne bilo kakav. On preko Skype-a priča sa hrvatima iz inozemstva, sa svih 7 kontinenata, i tako uči djecu o svijetu, ne samo pričajući o tim mjestima, nego pokazujući im.

Matija Cetinić-Frankos, sa željom da postane poljoprivrednik, shvatio je da trenutačni sustav pati od prevelike kompliciranosti, pa je osmislio aplikaciju za sve poljoprivrednike svijeta: Agrivi.

Najupornija osoba ovoga podneblja svakako je Ivan Mrvoš. Sa svojom ludom idejom pametnih klupa uporno je od grada tražio dozvolu i nakon 90 neuspjelih pokušaja grad mu je napokon dozvolio postavljanje klupa.

Daleko najveću ovaciju dobio je profesor Adrijan Barić, profesor s Fakulteta elektronike i računarstva, pričajući o nelinearnim procesima, poput ljubavi, i kako ih ne bismo smjeli pokušati ukrotiti.

Biti arhitekt nije najlakši posao na svijetu. Još je teže ako su zgrade u pitanju osjetljive tematike, kao na primjer Centar za autizam, ili Osnovna škola za djecu hrvatske i srpske nacionalnosti. Alen Žunić se bavi upravo time i o tome nam je i pričao.

NIšta nije potpuno bez malo komedije. U ovom slučaju tu komediju je dostavila Marina Orsag, pričajući o svojim avanturama u komediji, kako se uz smijeh mogu mijenjati stavovi prema ljudima druge seksualnosti i nacionalnosti.

TEDx je zaključio Ivan Đikić, pričajući o bakterijama, i kako kroz njih možemo saznati više o nama nego što se čini.

TED je jedan događaj kojeg se teško može opisati rječima. Jednostavno morate sami iskusiti TED – Ideje Vrijedne Širenja!

 

Svjetski Tjedan Svemira – 4.-10. listopada

U ponedjeljak, 9. listopada, povodom Svjetskog tjedna svemira, profesor Nedeljko Mandić je uz asistenciju Helene Štemberge i Entonija Ružića održao prezentaciju o svemirskim misijama prošlosti i sadašnjosti, te o onima iz bliske budućnosti.

Predavanje je započelo sa malo povijesti: prvi umjetni satelit u svemiru (Sputnik 1).

Slijedili su Entoni Ružić i Helena Štemberga pričajući o letjelicama Voyager i njihovim misijama, koje su ispale mnogo dulje nego planirane. Vrijedno je i spomenuti letjelicu Cassini, koja je nakon višegodišnjeg istraživanja završila kao plamena kugla u atmosferi Saturna (kao što je i bilo planirano :). Ovaj dramatični završetak je možda inspirirao izvođača Stellardrone da napravi album imenom Between The Rings (Između Prstena).

Iako se čini da jedino što svemirske agencije trenutno rade je šalju ljude na Međunarodnu Svemirsku Postaju, iza kulisa se svašta drugo događa: projekti OSIRIS-Rex, James Webb Space Telescope, LISA, Starshot, ExoMars i Parker Solar Probe su svi bili spomenuti. Zbog stiske s vremenom, ovi projekti su bili prezentirani ukratko, ali oni su puno interesantniji ako se ide u detalje. Možda o nekima napišem članak… 😉

ExoMars, kao što ime sugerira, je plan posjećivanja i mogućeg kolonizianja Marsa. No važno je spomenuti da će na Marsi ići privatne tvrtke kao SpaceX, a ne javne, npr. NASA.

Parker Solar Probe je satelit koji bi kružio oko Sunca, i sakupljao svakakve informacije koje bi unaprijedile naše spoznaje ne samo našega Sunca, nego bilo koje druge zvijezde. Sondu je planirano lansirati 2018. godine.

James Webb Space Telescope je Hubbleov mlađi brat. Pošto je Hubble već pomalo star, James Webb će ga zamijeniti. Sa višestruko boljom optikom, moći ćemo vidjeti nikada jasnije slike dalekih zvijezda.

Meni je najinteresantniji projekt Starshot. To je ideja da se tisuće malih letjelica lansira prema nama najbližoj zvijezdi, Alpha Centauri, pomoću lasera.

U svakom slučaju predavanja su bila jako zanimljiva i nadam se da ćemo svake godine obilježavati tjedan svemira.

                              

 

Google – naš najbolji prijatelj

Google – naša sveznalica, naš najbolji prijatelj u brojnim trenucima jer ima odgovor na gotovo sva naša pitanja.

Koliko vam se puta dogodilo da se nešto niste mogli sjetiti, ali nije bilo problema jer eto Google zna. Kad se negdje nalazite da ne znate put samo pogledajte Google karte i opet on zna. Želite poslušati neku pjesmu, pogledati film, potražiti priču, knjigu, vidjeti što je zdravo, kojim se sportom baviti – u svemu tome vam može pomoći upravo Google.

Kada govorimo o Googleu najprije svi pomisle kako je to internet, ali to je samo najpoznatija tražilica, ali i jedna od najvrijednijih i najjačih korporacija na svijetu.

Google od osnivanja do danas ima jako zanimljivu povijest. Osnovali su ga Larry Page i Sergey Brin 27.rujna 1998. godine dok su bili na doktorskim studijima na sveučilištu u Stanfordu. Treba razlikovati pojam Google kao tražilicu i kao tvrtku jer Google kao tvrtka ima mnoge druge proizvode osim tražilice kao što su to npr. Gmail, Google disk, YouTube.

Njihov operacijski sustav android, nalazi se na većini pametnih telefona. Uz razne android aplikacije i ostale proizvode, Google većini ljudi uvelike olakšava posao, svakodnevni život i komunikaciju. Najbolje od svega je to što je na Googleu gotovo sve besplatno, pa čak i prvih 15 GB pohrane na Google disku i Gmailu, ali se zato iznad 15 GB plaća ovisno o opciji pohrane. Mnogi gledaju razne videozapise na njihovom servisu za videozapise YouTube i to besplatno. Na YouTube može bilo tko objaviti razne sadržaje i tako postati poznat, a uz objavljene videozapise dolazi i određena zarada ovisno o broju pregleda. U posljednje vrijeme sve češće se koristi i društvena mreža Google+. Za one koji bi htjeli uštediti, a treba im Microsoft Office za posao mogu koristiti solidnu Googleovu zamjenu – Google dokumenti, tablice i prezentacije koji su zapravo web aplikacija što konkurira Microsoftovom Office 365, a razlika je u tome što se Office 365 plaća. Kad već govorim o Microsoftovom Office 365, za sve koji nisu znali, učenici i profesori u Hrvatskoj mogu imati Office 365 potpuno besplatno s CarNet pristupnim podacima. Za one kojima se više sviđa Google, mogu koristiti i njihove programe koje sam prije naveo jer su poprilično dobri i Google ih sve više  poboljšava.

Google je prva tražilica na svijetu koja je uvela princip da se najpretraživaniji sadržaj prikazuje prvi među rezultatima pretraživanja. Većinu svoje dobiti ostvaruje na usluzi za oglašavanje AdWords tako da je to i razlog zašto je sve besplatno i na taj način ( da je sve besplatno) prate naše navike i njihovi algoritmi nam onda prikazuju relevantne oglase tako da mi češće kliknemo na oglas, a njima stiže novac na račun.
Googleova misija je, kako oni kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Uz toliku količinu informacija, od kojih je u današnje vrijeme veliki dio jako bitan jer imamo internet bankarstvo i razne druge sadržaje na internetu s jako osjetljivim podacima koji ne trebaju doći u svačije ruke, postavlja se pitanje sigurnosti.

Što se tiče hakerskih napada, barem za Googleove proizvode, prema dosadašnjim iskustvima ne trebamo biti toliko zabrinuti jer od kad postoji dogodio se samo jedan hakerski napad i to na njihov servis za digitalnu obradu podataka- Picasa. To pokazuje kako je Google i jedna od najsigurnijih tvrtki po tom pitanju,  ali zato kako uvijek postoji neko „ali“, trebamo se zapitati o sigurnosti nas samih na Googleu odnosno sigurnosti naših privatnih informacija. Google stalno uvodi nova pravila o zaštiti podataka i često možemo vidjeti kako nam nudi da pročitamo pravila o privatnosti jer su srećom takvi zakoni, a ta privatnost uopće nije toliko privatna jer oni mogu vidjeti i čitati sve naše podatke, gledati sve što smo pretraživali i čitati sve naše poruke. Kada sve to skupa malo bolje pogledamo možemo se zapitati tko sve može vidjeti te informacije i što će im toliko informacija jer samo za davanje oglasa toliko informacija uopće nije potrebno. Vrlo je moguće da nas na taj način zapravo kontroliraju, a te informacije dostavljaju vladama kako bi znali sve o nama tako da na internetu nikad nismo sigurni i sve što kliknemo i zapišemo i svaka naša fotografija ili video koji se barem jednom pojavio na internetu, sve to ostaje na raznim serverima u raznim državama trajno zapisano tako da se i često kaže da „internet pamti“ i trebamo uvijek paziti što ćemo staviti na internet, a što ne.