Djecu rođenu između 1995. i 2009. godine zovu Generacija Z, tiha generacija, iGeneracija, net generacija… Čine 18 posto svjetske populacije, a za dva desetljeća voditi će svijet. Prve su to generacije rođene i odrasle u kompjuteriziranom svijetu. Kako takav svijet utječe na život počele su istraživati brojne suvremene agencije, u ovom članku možete pročitati jedno od istraživanja.
Prema prvom istraživanju generacije Z u Hrvatskoj, koje je proveo projekt 24 sata JoomBoos u suradnji s agencijom DIALOG komunikacije, većina ispitanika puno vremena provodi na mobitelu, voli društvene mreže i priznaje veliko zanimanje za influencere, a od brandova ističu Adidas i Samsung. Što se tiče prehrane, istaknuli su McDonald’s i Coca Colu.
Spomenutu vezanost generacije uz tehnologiju možda najbolje dokazuju rezultati po kojima 67 % ispitanika na mobitelu provodi više od 4 sata dnevno, a čak 94% njih koristi platformu YouTube. Gledanje televizijskog programa kojeg je kreirala treća strana zamjenjeno je personaliziranim sadržajem jer je kreiranje vlastitih playlista, pretplate na željeni sadržaj, prijedlozi sadržaja formirani prema našim interesima te mogućnost komentiranja upravo ono što ova generacija voli. Upravo je pozitivno korisničko iskustvo jamac posjećenosti stranice, a na tome se „ industrija klikova“ i bazira.
Ono što zabrinjava je sve veći broj slučajeva ovisnosti o pametnim telefonima i društvenim mrežama zbog čega je otvorena Dnevne bolnice za liječenje ovisnosti o internetu i video igricama. Tehnologija je postala dio našeg identiteta i svakodnevnog iskustva, a njezine karakteristike odrazile su se i na naša očekivanja o realnom svijetu. Ne čudi stoga što generacija Z teži instant zadovoljstvima, brzoj zaradi i općenito svemu materijalnom. Osim toga, mnoge reklame su usmjerene baš na djecu i adolescente te ih tako pretvaraju u konzumente i potrošače koji su zbog brzog tehnološkog napretka skloni doživljavati svoje pametne telefone kao potrošnu robu koja već sljedeće godine više nije dovoljno inovativna. Negativnu posljedicu toga najviše osjećaju oni pripadnici generacije koji te trendove ne mogu pratiti u tolikoj mjeri u kolikoj to društvo očekuje.
Istraživanje Joomboosa je pokazalo da ih 87 % ispitanika svakodnevno koristi društvene mreže, a najcool smatraju Instagram. Instagram svoju popularnost može zahvaliti težnji generacije za brzinom i jednostavnošću zbog koje preferira kratke tekstove i fotografije. Nadalje, zbog sve većeg autoriteta odraslih u stvarnom svijetu, mladi se okreću društvenim mrežama u kojima nalaze slobodu, odnosno privatnost i u fizički kontroliranim uvjetima. Ponekad sloboda koju društvene mreže omogućuju dovodi do razvoja neprimjerenog ponašanja među mladima jer takve platforme zlostavljačima daju osjećaj sigurnosti i anonimnosti kroz tzv. „lažni profil“, a negativni komentari i poruke mogu imati poražavajuće velik utjecaj na psihu mladog čovjeka, posebno onog u pubertetu koji svoj identitet gradi na temelju onoga kakvim ga drugi vide.
Unatoč tomu što bi se moglo pretpostaviti da će mogućnosti upoznavanja kultura i običaja dovesti do otvorenijeg i tolerantnijeg društva, ova generacija mladih je izrazito sklona etiketiranju i nerazumijevanju. To je pokazalo i istraživanje o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj prema kojem polovica ispitanika homoseksualnost i dalje smatra bolešću, suzdržani su u prihvaćanju manjina, a više od polovice nije sigurno je li NDH bila fašistička tvorevina. U posljednje se vrijeme među mladima pojavila sklonost prema korištenju krilatice ustaškog pokreta pa je tako tijekom ovogodišnje norijade primijećena skupina mladića koja je ulicom hodala podignute desnice uzvikujući spomenutu krilaticu. Izgleda da neki mladi zaista ne vide ništa sporno u ovakvom ponašanju pa ih medijska pažnja samo dodatno potiče.
Uz sva spomenuta obilježja generacije, važno je spomenuti da je svijet u kojem živi postao vrlo nesiguran. Nije sigurno hoće li nam diploma donijeti posao i omogućiti egzistenciju, a ni društvene vrijednosti nisu poput onih prijašnjih generacija koje su cijenile pošten rad. Svakodnevni primjeri nepoštivanja temeljnog načela pravednosti ovoj generaciji pokazuju kako su jednaka prava za sve tek daleka utopija. Mnogi su demoralizirani, ali nedovoljno da bi izašli na ulice i otvoreno pokazali otpor takvom stanju. U svakom društvo su upravo mladi bili pokretači promjena, no danas je od pobune preostalo još samo komentiranje događaja na društvenim mrežama. Mogućnosti koje je tehnološki napredak donio sa sobom su izvrstan doprinos društvu, no razvile su se prenaglo da bi se ova generacija mogla uspješno nositi sa njima. U svoj toj brzini razvoja ponestalo je vremena za stvaranje temeljnih vrijednosti i principa zbog čega se mladi okreću nekim prošlim vremenima u kojima nalaze (ponekad pogrešan) uzor i ideal.
tekst by Karla Zupičić