Labinska republika

Ove godine obilježavamo 101. godišnjicu Labinske republike, događaja koji je ostavio neizbrisiv trag na području Labinštine, a i mnogo šire. Sam pojam Labinska republika označava samoupravu nastalu za vrijeme pobune
rudara na Labinštini u razdoblju od 02.03.-08.04.1921. No zašto je ovaj naizgled kratak period tako važan za povijest našeg Labina? Kako bi odgovorili na to pitanje moramo se uputiti na sam početak 1920-ih godina i doznati nešto više o samom socijalnom buntu labinskih rudara, njegovim uzrocima, posljedicama, a u konačnici i o samom nastanku Labinske republike.
Rapalskim ugovorom iz 1920. godine Istra je pala pod talijansku vlast čime dolazi do brojnih promjena. Talijanska je vlast iskorištavala stanovništvo i gospodarske potencijale Istre, a samim time i Labina u gotovo robovlasničkome
smislu. Grad je Labin bio pod kontrolom talijanskih karabinjera dok su se fašističke grupe tek formirale. Rad u rudniku bio je izuzetno težak i mukotrpan, no dolaskom Talijana na vlast došlo je do dodatnog pogoršanja uvjeta rada. Naime talijanski je kalendar priznavao 12 blagdana dok je austrijski priznavao 24, došlo je do smanjenja plaća čime se direktno narušila kvaliteta života rudara i njihovih obitelji. Također, zabranjeno je korištenje hrvatskoga jezika. Uz sve to rudarima je nametnut veoma nepovoljan ugovor s upravom prema kojem se zbog jednog
neopravdanog izostanka s posla gubi cijela mjesečna plaća. Sve su navedene nedaće bile popraćene sve češćim nasiljem fašista koji su se polako probijali prema vlasti. Direktan povod za ustanak bili su napad fašista na Radničku komoru u Trstu i fizički napad na Ivana Pipana, tajnika udruženja labinskih rudara. Labinski su rudari stupili u generalni štrajk 02.03.1921. na „Krvovoj placi“. Sljedećih su dana rudari zauzeli zgrade i postrojenje samog rudnika s čijim su radom nastavili na svoj trošak. Pod parolom „Kova je nasa“ preuzeli su i separaciju na Štalijama, skladište eksploziva i luku Bršica. Rudari su za vrijeme štrajka pokazali iznimnu organiziranost čemu u prilog govori formiranje centralnog komiteta koji je upravljao svim aktivnostima rudnika te osnivanje crvene straže koja je branila pristup rudniku. Dana 07.04.1921. rudari su uspjeli isporučiti brod pun ugljena. Vlasti prvotno nisu vjerovale u uspjeh štrajka, no uvidjevši da isti neće završiti bez oružanog sukoba 07.04.1921. izdana je naredba o nasilnom zauzimanju Labinštine. 1000 naoružanih vojnika stupilo je u Labin te se naredni dan sukobilo s trajkašima koji su odbili kapitulaciju. Slab otpor rudara ubrzo je ugušen uz dvije žrtve i nekolicinu ranjenih. Štrajk je tretiran kao uspostava Sovjetskog režima te su
mnogi rudari uhapšeni, no u konačnici je donesena oslobađajuća presuda.

Labinska republika nije bila samo štrajk, već akcija izrazito revolucionarnog karaktera koja je otišla mnogo dalje od ostalih pobuna i štrajkova. Važnost Labinske republike izrazito je velika zbog toga što ona predstavlja kolijevku za pružanje otpora nadirućem fašizmu, kao i kolijevku u borbi za radnička prava. Ona je do današnjeg dana ostala jedan od najvažnijih takvih događaja u povijesti Labina, Istre pa i mnogo šire. Ovim sam člankom nastojao približiti važnost Labinske republike mlađim generacijama, a onim starijima osvježiti sjećanje u spomen na 101. godišnjicu
ovog povijesnog događaja za kojeg se nadam da će ostati obilježavan još dugi niz
godina.

Autor teksta: Nino Basanić, 4 f