Znamo i sami da je kićenje božićnog drvca, pokloni i božićni ručak tradicija u gotovo svim zemljama svijeta. No, postoje i mnogi drugi tradicionalni običaji za koje mnogi od nas niti ne znaju, a vrlo su zanimljivi i specifični za svaku pojedinu zemlju pa ću vas zato malo bolje upoznati s njima.

1. ITALIJA- običaj je da djeca tjedan dana prije idu od kuće do kuće, odjeveni kao pastiri pjevajući božićne pjesme. Na Badnjak se posti pa se najčešće jede panettone i jelo od jegulje, a na Božić juha sa punjenom tjesteninom i pečeni pijetao. Darove ne donosi Djed Božićnjak nego vještica La Befana. Pošto je ova zemlja središte kršćanstva, Božić se također slavi uz svečanu misu i blagoslov pape.
2. RUSIJA- pošto je ovo pravoslavna zemlja, Božić se slavi 7. siječnja. Na njihov Badnjak, 6. siječnja, također se posti i jede se riba, kupus i juha od cikle, a na Božić se priprema 12 vrsta jela u čast 12 apostola i za ručak se najčešće jede pečena guska ili odojak. Darove donosi Babuška što u prijevodu znači baka. Smatra se da je ona trebala posjetiti Isusa na dan njegova rođenja i donijeti mu poklone, ali je odustala zbog hladnog vremena pa danas poklone daruje dobroj djeci.
3. ŠPANJOLSKA- važan je običaj preskakanja vatre na Badnjak jer simbolizira zaštitu od bolesti i također se ide na ponoćnu misu. Na Božić je tradicija plesanje plesa Jota, ples uz zvukove gitare i kastanjeta što je vrlo poznata karakteristika Španjolske, a za ručak se jede pečena purica. Španjolci vjeruju kako darove donose Sveta tri kralja pa djeca 5. siječnja na prozor ostavljaju cipele napunjene mrkvom kako bi drugog dana pronašli u njima poklone. Mrkva se stavlja za umorne konje Sveta tri kralja kako bi prije dugog puta nešto pojeli.
4. INDIJA- u ovoj zemlji ima vrlo malo kršćana, ali se svejedno slavi Božić. Oni ne ukrašavaju jelku, već drvo banane ili manga, a kao ukrase koriste crveno cvijeće i male uljne svijeće. Daruju se međusobno, a siromašnim ljudima daju napojnicu.