You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Svjetski ratovi i migracije…

Svjetski ratovi i migracije…

Sam naslov daje nam uvid u temu o kojoj ću pisati i postavlja se ozbiljno pitanje koje se čak tiče i opstanka ne samo čovječanstva već i života na Zemlji znajući za postojanje izrazito destruktivnog nuklearnog oružja. Da bismo mogli uopće razmotriti ovo pitanje trebaju se razmotriti trenutne političke i ne manje važne povijesne okolnosti. Ovo je tema o kojoj rijetko tko govori, a ljudi se podsvjesno i boje govoriti o ratu zbog naših europskih, ne tako svijetlih povijesnih trenutaka, koji su bili sve samo ne mirni.

Svjetski ratovi… 20.stoljeća…

Posebice se po sukobima istaknulo 20. stoljeće. Pogledamo li okolnosti na političkoj sceni uoči Prvoga svjetskog rata možemo uočiti kako su bile turbulentne i velike sile su se spremale na rat. Svijet je bio podijeljen na dva velika saveza, Antantu i Trojni savez. To me uvelike podsjeća na današnji NATO i ne tako formalni savez „istočnog bloka“ i većine južnoameričkih država. Antanta je bio savez Velike Britanije, Francuske i Rusije, a te države su imale kao svoje ne toliko formalne saveznike određene manje europske države. Isto tako je bilo i s Trojnim savezom kojeg su činile Austro-Ugarska, Njemačka i Italija koja je 1915. Londonskim ugovorom prešla na stranu Antante. Kao ključan trenutak povoda Prvom svjetskom ratu smatra se atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda od strane tajne organizacije Crna ruka. Kraljevina Srbija se službeno distancirala od te organizacije, a kralju Aleksandru je smetala pa je čak i osnovao vlastitu organizaciju Bijela ruka. Nakon atentata Austrija je Srbiji dala razne ucjene i uvjete koje su i ostvarili osim jednog, izrazito važnog za suverenost svake države, a to je da nisu prihvatili istragu austrijske policije na vlastitom teritoriju. Austrija je napala Srbiju, a Rusija kao njen saveznik stala je u obranu. Time je došlo do lančane savezničke reakcije i od jedne brze vojne akcije došlo je do dugotrajnog rata koji se zapravo već godinama spremao. Svi su mislili da će rat brzo biti gotov, ali 4 godine ratovanja uzelo je oko 10 milijuna ljudskih žrtava, potaknulo brojne migracije i stvorilo brojne nove države te tenzije za nove sukobe.

Drugi svjetski rat je bio još brutalniji u svojim posljedicama, odnio je oko 60 milijuna žrtava, opet su stvorene nove države,opet je došlo do preseljenja velikog broja stanovništva i opet su na određenim područjima ostale tenzije. Kao što znamo sve je započelo usponom Adolfa Hitlera. Gotovo deset godina prije rata krenuo je s političkim angažmanom uvidjevši stanje u državi koja je iz dana u dan drastično ekonomski i politički „tonula“. Bilo je nekoliko milijuna nezaposlenih, inflacija je rasla i ljudi su bili gladni i siromašni, rekli bismo iskoristio je priliku i ljudima dao nadu u bolji život, razvojem ratne industrije. U isto vrijeme u Rusiji i ostatku istočne Europe širio se komunizam. Hitler je smatrao Židove krivima za komunizam i za svjetsku gospodarsku krizu, a ako znamo da je utemeljitelj ideologije komunizma, Karl Marx, bio Židov imamo i jedan od razloga  mržnje prema Židovima. Tako je Drugi svjetski rat s pretjeranim nacionalizmom prema brojnim narodima i rasama postao jedan od najmračnijih trenutaka svjetske povijesti. No, je li Njemačka s Hitlerom na čelu doista činila najstrašnija zlodjela u povijesti čovječanstva? Sam Hitler je u jednom od svojih govora rekao kako je ideju koncentracijskih logora preuzeo iz Britanske enciklopedije jer je to njihov “kolonijalni izum”, a prema određenim povijesnim podatcima na taj način su Britanci ciljano usmrtili preko 30 milijuna civila u svojim kolonijama za razliku od Nijemaca koji su usmrtili oko 6 milijuna civila. Stoga se ovdje trebamo zapitati: zašto se o tome nikada ne priča? I naravno,  zbog čega sve ove žrtve?  Moj odgovor bi bio kratki: zbog politke tj. profita. Tužna je činjenica da ratovi donose profit, da se milijarde zarađuju prodajući oružje, da su se kroz gotovo cijelu svjetsku povijest ljudi iseljavali iz svojih domova, porobljavali, završavali u logorima, prodavali jer je netko od tog imao dobru zaradu ili jer je nekome trebao teritorij, radna snaga, tržište…ali uvijek je krajnji ishod bio profit.

Koračamo li u Treći svjetski rat ili smo već duboko u njemu?

Često se po medijima vrti pitanje koračamo li u Treći svjetski rat? Mislim da je bolje pitanje: nismo li već duboko u njemu? Navesti ću u nastavku nekoliko primjera kao odgovore na ovo pitanje.

Amerčki list Military Times je u listopadu ove godine objavio rezultate ankete provedene među američkim vojnicima  prema kojoj većina američkih vojnika smatra da će Amerika ući u rat u nadolazećim godinama. No je li to točno? Amerika je zapravo trenutno u ratu i njene vojne snage u raspoređene po gotovo cijelom svijetu. Među deset najvećih vojnih proračuna u svijetu onaj američki je jednak zbroju ostalih devet, navodi Jutarnji list.  Uz to, Jutarnji list navodi kako je Amerika od ukupno 239 godina svoga postojanja, 225 godine provela u ratu, a samo 17 u miru. Vojni proračun SAD-a za 2018. godinu iznosi oko 610 milijardi američkih dolara. Za usporedbu, prema podatcima Svjetske banke BDP Hrvatske je u 2017. godini iznosio 54,85 milijardi američkih dolara.

Pročitate li osim prozapadnih vijesti i one druge može se dobiti i šira slika, pa tako ruske vijesti pišu kako imaju oružje spremno za „Treći svjetski rat“. Rusi u posljednje vrijeme zapravo stalno pišu o svojim dostignućima u pogledu vojne industrije kako bi pomalo ulili strah prema zapadnjačkim ekspanzionističkim i imperijalističkim namjerama. Za mene su najbolje vijesti Russia Beyond ponajviše iz razloga što ima i prijevod na hrvatski za razliku od ostalih koje imaju osim originala često i prijevod na njemački francuski ili engleski. Postoji i aplikacija za vijesti Russia Beyond,ukoliko vas zanima možete pratiti.

Na stranici Global conflict tracker mogu se pratiti trenutni sukobi u svijetu na interaktivnoj mapi, a pri pretraživanju mogu se koristiti filteri tako da se prikažu sukobi koji negativno utječu na američke interese. Može se pratiti i trenutni status tih sukoba odnosno poboljšava li se situacija ili se pogoršava. Kliknete li na određeni sukob može se vidjeti opis sukoba i određeni brojčani podatci. Tako sam ja odabrao s obzirom na nedavne okolnosti sukob u Siriji, te saznao da je od početka trajanja sukoba 2011. godine do danas iz zemlje emigriralo oko 5,6 milijuna ljudi, a što se tiče migracija unutar zemlje oko 6,5 milijuna ljudi. Najviše Sirijaca je emigriralo u Tursku oko 3,4 milijuna, a ostali većinom u Europu.

Migracije….

U gornjim podatcima vidjeli ste kako su migracije jedna od najvećih posljedica ratovanja. To je tema koja se može pratiti kroz cijelu povijest čovječanstva, ali ja ću se ovdje osvrnuti samo ne par meni zanimljivih činjenica. Danas su aktualne rasprave o migrantima, različita su stajališta, treba li ih prihvatiti ili ne u našu zemlju. Činjenica je kako je Europi prijeko potrebna radna snaga, pa bi zbog toga trebali prihvatiti migrante. Ali isto tako činjenica je da se domaće stanovništvo radi toga osjeća nesigurno. Međutim, treba znati i da je cijela Europa (kakvu danas poznajemo) nastala zahvaljujući migracijama, tijekom seobe naroda, kada su brojni narodi emigrirali pa napravili svoje države ili se stopili s domicilnim stanovništvom.  Smatram kako je danas veliki problem da se ne posvećuje dovoljno pozornosti razvoju multikulturalnosti, trebali bi raditi na očuvanju kultura, jezika i posebnosti te na prilagođavanju različitim kulturama i prihvaćanju različitosti.

Gledajući kroz povijest svi smo mi došli od nekuda negdje, migracije su jedan od povijesnih procesa, miješanjem kultura nastaju nove kulture, ali naravno i novi sukobi. Sukobi jer nismo spremni prihvatiti nove ideje, nismo spremni dijeliti ni pomagati ljudima u nevolji, zato razmislite: kako ja mogu utjecati da naš svijet bude bolje mjesto za život? Kako mogu pomoći ljudima u nevolji i da li se i meni može dogoditi da jednog dana postanem migrant?!

 

Migrantske krize i jačanje desničarskih pokreta, zaoštravanje odnosa NATO saveza s Rusijom, sve veće naoružanje, ideja stvaranja vojske Europske Unije, sukobi Ukrajine i Rusije, stalni ratovi  na Bliskom istoku i u Africi,  nemiri i  nezadovoljstvo po cijelom svijetu….to je naša današnjica. Mislim da je određenim interesnim skupinama, pojedincima, kapitalistima i bankarima ratovanje u interesu, i zato bez obzira koliko napredujemo u svakom pogledu, ratove, kao ni migracije ne uspijevamo izbjeći ni u 21. stoljeću.

 

 
Top