You are here
Home > Škola bez bola > PRIJEMNI ISPITI – DA ILI NE ?

PRIJEMNI ISPITI – DA ILI NE ?

Na satu izborne nastave povijesti debatirali smo o temi treba li uvesti prijemne ispite za srednje škole. Naravno da ima brojnih razloga za i protiv, a ja ću vas ovdje upoznati s nekima od njih.

Za sve naše osmaše brzo dođe dan kada moraju napustiti osnovnu i upisati srednju školu. U Republici Hrvatskoj srednjoškolsko obrazovanje nije obavezno, traje od  jedne do pet godina te omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja. Srednjoškolsko obrazovanje podijeljeno je na tri vrste srednjih škola- gimnaziju, strukovne škole i umjetničke škole. Također, srednjim školama se iako je to uglavnom karakteristika fakulteta daje mogućnost da, ako žele i ako za to postoji potreba, provode provjere znanja tj. prijemni ispiti kao jedan od elemenata vrednovanja pri upisu. Drugim riječima, prijemni ispit je način odabira učenika za određeno područje obrazovanja na temelju njihovih kvalifikacijskih sposobnosti. U Republici Hrvatskoj na taj način funkcionira čak 87 od sveukupno 406 srednjoškolskih obrazovnih institucija.

 

ZA PRIJEMNE ISPITE

Temeljna svrha prijemnih ispita je da se ispita znanje i vještine učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja, kako bi se odredilo je li to pravi izbor za učenika.

Uvođenjem prijemnih ispita u sve škole poboljšala bi se kvaliteta učenja i kvaliteta školskih programa. Pod kvalitetom učenja smatram kako bi onda učenici učili da stvarno dobiju neka trajna znanja. Za pisanje prijemnog ispita nisu potrebni sati i sati učenja ako je učenik shvatio taj ispit ozbiljno te radio tijekom obveznog školovanja. Dobro naučeno gradivo učenik treba samo ponoviti prije ispita.

Kvaliteta školskog programa poboljšala bi se jer bi se i profesori tako usmjerili na bitno,  pripremali bi učenike prema njihovim sposobnostima, željama, u skladu s potrebnim vještinama. U današnje vrijeme mnogi učenici završavaju u krivim školama, upravo zato jer nisu usmjereni pravodobno, jer ne znaju što žele, za što su više, a za što manje talentirani, jer se od učenika očekuje da u svemu budu najbolji. Mislim da bi se to moglo spriječiti upravo uvođenjem prijemnih ispita tako da bi učenici odmah znali na što se moraju usmjerit tj. što se u određenoj srednjoj školi očekuje od njih.

Prijemni ispiti ujedno bi pomogli i stvaranju realnije slike ocjenjivanja, poticanja na redovno učenje i ravnopravnosti pri upisima. Postoje različite situacije u kojima četvorke i trojke u nekim školama vrijede više od petica jer u nekim školama učenici „plivaju“ u peticama dok se neki marljivo trude da zasluže te ocjene. Prijemni ispiti spriječili bi taj problem.

 

PROTIV PRIJEMNIH ISPITA

Istini za pravo, u moru petica, zacijelo se prijemni ispiti mnogim školama čine kao idealno rješenje s obzirom da smatraju kako ocjene nisu dovoljan kriterij za upis učenika. No, smatram kako se niti prijemnim ispitima  ne bi dobio realan prikaz sveobuhvatnog osnovnoškolskog obrazovanja. Činjenica je da se većina može jako dobro pripremiti i prividno ostvariti izvrsne rezultate na prijemnim ispitima, pa opet imamo pitanje koliko je to vjerodostojno. Isto tako ima puno učenika koji se stvarno kroz čitavo osmogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje trude postići što bolje rezultate, možda su talentirani za neku npr. umjetničku školu (npr. crtanje), ali ne želi učiti ostale predmete (npr. hrvatski ili matematika) i može se dogoditi da onda padnu prijemni ispit i njihova budućnost je u startu okrenuta u krivom smjeru.

Sama činjenica postojanja prijemnog ispita stvara dodatan veliki pritisak na mlade učenike. I uz najbolju pripremljenost, stvarno znanje, inteligenciju te sposobnosti učenik može zakazati upravo zbog pritiska i stresa spoznajući da mu budućnost ovisi o jednom ispitu. Ako tada učenik zaista ne prođe ispit, suočen je sa velikim vlastitim porazom te se može javiti cijeli niz posljedica poput narušavanja samopouzdanja (vrlo bitno pri izgradnji tako mlade osobe) koje dodatno potpiruje moguće nezadovoljstvo roditelja-, probleme u obitelji i slično.

Smatram kako je još jedna problem kod  prijemnih ispita što u ruralnim područjima ili manjim gradovima učenici nemaju puno izbora pri odabiru željenog smjera, pa u slučaju da učenik ne prođe ispit mnogi roditelji ne dopuštaju svom djetetu školovanje izvan rodnog mjesta ili nisu u mogućnosti jer time postaju dodatno financijski opterećeni. To nam govori i o nepravednosti prijemnih ispita.

 

Za kraj zaključujemo kako na mladima ostaje budućnost te kako upravo njima treba omogućiti najbolje moguće školovanje, jednake mogućnosti, poslove koje vole i žele raditi, obuhvaćalo to prijemne ispite ili ne. 

 

Tekst: Romina Grižančić i Antonella Filipas,  3 o

 

 

 

 

 

 
Top