You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Božićne zanimljivosti

Božićne zanimljivosti

Božić je proslava Kristovog rođenja što možemo zaključiti iz imena blagdana. Riječ Božić na hrvatskom jeziku je zapravo umanjenica riječi Bog. Engleska riječ Christmas skraćenica je od sintagme Christ´s mass što znači Kristova misa. Božićno vrijeme za kršćane je vrijeme obnavljanja vjere, darivanja i sjećanja. Božić slave i kršćani koje inače ne prakticiraju svoju vjeru te čak i ljudi drugih religija.

Božićno drvce je najpoznatiji simbol Božića. Brojni narodi još i prije Kristova rođenja su koristili zimzeleno drveće kao zaštitu od zlih duhova i bolesti te su njegovim granama ukrašavali vrata i prozore. Božićna zvijezda ili “cvijet svete noći” još je jedan od simbola Božića. Prema jednoj meksičkoj legendi, siromašna mala djevojčica je željela na Badnjak donijeti u crkvu poklon, u čast Djevici Mariji, no, nije imala ništa što bi joj mogla pokloniti te prema toj legendi joj se javio anđeo koji joj je rekao u crkvu odnese malo korova. Korov koji je našla stavila je na oltar i on se pretvorio u predivan cvijet sa crvenim i zelenim listovima. Još jedan od simbola je slama koju kršćanska simbolika povezuje s Isusovim rođenjem, kojeg su Marija i Josip nakon rođenja stavili na slamu. Pšenica predstavlja tradiciju koja simbolizira obnovu života i plodnosti. Sije se 13. prosinca, na dan Svete Lucije. Narodna vjerovanja kažu da ako je pšenica gusta, sjajna i čvrsta, u obitelji u kojoj raste naredna godina će biti puna zdravlja, sreće i uspjeha. Anđeli se smatraju glasnicima, zaštitnicima, bićima svjetlosti te ih se povezuje sa zaštitničkom ulogom u životu čovjeka, pogotovo djece i bolesnika. Jaslica prikazuju mjesto Isusova rođenja zajedno sa životinjama i pastirima.

Na sam Badnjak žene prave velike količine hrane za naredni dan, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jede riba, bakalar i kruh. Obično se nakon večere odlazi na tradicionalnu misu, takozvanu polnoćku. Na Božić ručak je svečan, bogat, jede se meso, razne pečenke, kruh i razne vrste kolača. Poslije Božića su naredni blagdani također imali svoje običaje. Na blagdan Svetog Stjepana, 26. prosinca, čestitao se imendan istoimenim osobama. Narednog dana, na Svetog Ivana se blagoslivljalo vino, a slama se iznosila iz doma i stavljala na voćke kako bi bolje rodile naredne godine. Na dan Nevine dječice, 28. prosinca, vrši se takozvano šibanje obilježavajući bol ubijene dječice. Na Novu godinu bi ugođaj bio manje intiman za razliku od božićnog i samo bi se međusobno čestitalo. Sveta tri kralja ili Bogojavljanje to je blagdan na koji se skidaju ukrasi i završava se blagdansko razdoblje.

U Velikoj Britaniji pripreme za Božić počinju sa hranom, slanjem Božićnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape vješaju na rubove kreveta ili na dimnjak. Božić započinje otvaranjem poklona te ručkom nakon kojeg se prati govor kraljevske obitelji preko televizije. Popodne se posjećuju susjedi i rodbina, a za večeru se poslužuje puding, najčešće od šljiva, u kojima se nalazi neko “blago”. U Francuskoj djeca na Badnjak ostavljaju svoje cipele kraj kamina kako bi dobili darove od Djeda Božićnjaka. Osim u cipelama neki sitniji pokloni im vise sa drveta. Na sjeveru Francuske djeca dobivaju poklone 6. prosinca, na dan Svetog Nikole, a odrasli se međusobno daruju na Novu godinu. Slasticu koju Francuzi jedu na Božić je čokoladna torta u obliku debla. Nakon večere, kada obitelj odlazi u krevet, hranu ostavljaju na stolu u slučaju da se pojavi Djevica Marija. U Italiji Božićno vrijeme traje tri tjedna, a počinje 8 dana prije Božića. Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće, obučeni kao pastiri i pjevaju Božićne pjesme za što dobivaju novac. Prvo slavlje započinje postom 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojem se pretežito jede samo panettone. Na Božić u podne, papa daje svima blagoslov koji se okupe na vatikanskom trgu. Božićni ručak se sastoji od juhe sa punjenom tjesteninom te kuhanim ili pečenim pijetlom. Darovi se izvlače iz takozvane urne sudbine u kojoj se nalazi po jedan dar za svakoga. U drugim dijelovima Italije djeca svoje poklone mogu otvoriti tek na Tri kralja. Prema tradiciji, darove donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle.

 

Literatura: povijest.net, enciklopedija.hr,  putoholicari.rtl.hr, alternativa-za-vas.com

Tekst: Antonela Pejić

 
Top