You are here
Home > Škola bez bola > Lipa pamti

Lipa pamti

Dana 26.11.2018.godine posjetili smo naselje Lipa (općina Matulji). Na izlet smo krenuli oko 8 sati s jednim busom u kojem se nalazilo 15 učenika naše srednje škole, uz pratnju profesorice povijesti Dijane Muškardin, učenici osnovnih škola iz Raše i Nedešćine,uz pratnju njihovih učiteljica povijesti. Izlet je organiziran uz suradnju s članovima  „Udruge antifašističkih boraca Labin“ gospodinom Severinom Franković i gospodinom Leopoldom Ružićem. U Lipu smo stigli oko 10 sati. Dočekali su nas kustos muzeja „Memorijalni centar Lipa pamti“ i prvi rođeni Lipjanin nakon tragedije koja je zadesila selo. Zatim smo otišli u muzej gdje smo dobili više informacija o njegovom samom nastanku te tragediji.

O MEMORIJALNOM CENTRU

Zgrada sadašnjeg Memorijalnog centra u početku je bila poštanski ured (otvoren 22.svibnja 1756.god.  do 31.kolovoza 1865.god.). Dana 13.travnja 1885.god. zgrada je otkupljena i u njoj sa radom započinje Pučka škola, zahvaljujući nastojanjima i sredstvima koje je prikupio dr. Ivan Kalčić Barela (rođeni Lipjanin). On također osniva fond za besplatne udžbenike djeci Lipe upravo zbog kojeg su brojne generacije školovane na narodnom, hrvatskom jeziku. Nakon tragedije osnovan je spomen muzej koji je u Lipi djelovao od 1968 do 1989. godine. Na njegovom mjestu se 2015 godine otvara sadašnji novi i moderniji muzej „Memorijalni centar Lipa pamti“ koji je raspoređen na tri kata i uređen tako da su sve pozitivne stvari vezane uz sadašnjost i prošlost, kulturu i običaje Lipe u bijelim prostorijama, a sve ono vezano uz tragediju u crnim prostorijama čime se ostvaruje poseban efekt ,doživljaj i simbolika.

O 30. TRAVNJU 1944. GODINE

Drugi svjetski rat na ovom se području osjetio tek nakon napada Njemačke i Italije na Jugoslaviju. Nakon kapitulacije Italije 1943.god. u Lipi je osnovan Narodnooslobodilački odbor i partizanska škola koju je predvodila  Zora Jurčić Puževa. No, već u listopadu te godine nacisti zauzimaju nekadašnje talijanske prostore i uvode svoju vlast. Jedna od njihovih jedinica bila je smještena u vojarni u blizini Lipe. Brojni muškarci zbog toga bježe u šumu i pridružuju se partizanima dok im žene i ostatak lokalnog stanovništva prikupljaju pomoć -hranu i potrepštine. Posljedično, nacisti poduzimaju operacije kojima „čiste“ teren od partizana, ali im i civilno stanovništvo predstavlja smetnju jer pomaže i podupire partizanski program. Dana 30. travnja 1944. god. nacistički vojnici upadaju u selo pod akcijom „Braunschweig“.  Nisu poštedjeli nikoga- toga je dana u Lipi ubijeno 269 ljudi , među kojima i 96 djece – najmlađa žrtva imala je između 7 i 8 mjeseci. Narednih dana, nacisti i fašisti pale mrtva tijela, kradu imovinu i stoku te pale sve stambene i gospodarske objekte u selu. Većina stanovnika ubijena je u tzv.“ Kvartirkinoj kući“ na broju 20, smještenoj na samom ulazu u mjesto. Danas se na tome mjestu nalazi zajednička kosturnica i spomenik žrtvama. Nakon oslobođenje 1945. god. preživjeli se vraćaju u Lipu te odlučuju obnoviti selo. Godine 1966. regionalni zavod za konzervaciju proglašava Lipu spomen mjestom – Lipa je uz Lidice (Češka) i Oradour sur Glane (Francuska) zabilježena kao jedno od tri mjesta koja su potpuno uništena za vrijeme Drugog svjetskog rata. Unatoč svemu, Lipa danas živi, ima 125 stanovnika i njene kuće su odavno obnovljene, ali, svake se godine na obljetnicu stradanja sela održava manifestacija „Lipa pamti“.

 

Nakon obilaska Lipe, oko 12 sati odlazimo na ručak. U Labin se vraćamo poslije 14 sati. Ovim posjetom Lipi dobili smo iako potresne tako i vrlo zanimljive i informativne podatke o zbivanjima u Drugom svjetskom ratu u našoj državi i našim krajevima za koja možda nismo niti bili svjesni da su se desila u ovakvoj težini.

Romina Grižančić,  3 O

 
Top