You are here
Home > Škola bez bola > Međunarodni dan pismenosti i “Žene koje su obilježile…”

Međunarodni dan pismenosti i “Žene koje su obilježile…”

Naša je srednja škola i ove godine obilježila svjetski dan pismenosti, ali na malo drugačiji način, u suradnji s talijanskom srednjom školom iz Pule.

Naime, 10. rujna učenici izborne nastave povijesti predstavili su izložbu „Žene koje su obilježile…“ u Talijanskoj srednjoj školi Dante Alighieri u Puli, pod vodstvom profesorica Sanje Gregorinić, Majde Milevoj Klapčić i Martine Lukež.

Profesorica Sanja Gregorinić i učenice Nike Janko, Ane Elene Zustović i Natali Juretić postavili su izložbu par dana ranije, a u ponedjeljak je bilo otvaranje  povodom obilježavanja dana pismenosti. Najprije su nas prigodnom riječi pozdravile ravnateljica Debora Radolović i knjižničarka Elda Pliško Horvat, srednje škole Dante Alighieri.

     

Učenice 3 o razreda Gea Poropat, Nina Savić i Antonela Filipas na talijanskom jeziku predstavile su žene važne za pismenost. Učenice je za predstavljanje na talijanskom jeziku pripremila prof. Martina Lukež. Suradnju s talijanskom srednjom školom pokrenula je naša knižničarka Majda Milevoj Klapčić, koja je s učenicama kreirala i plakat za izložbu te pripremila svu literaturu koja je bila potreban kako za izložbu tako i ranije u istraživanju .

Učenice Romina Grižančić, Stefani Ilić, Antonia Jurasić, Maria Oroshi i Katerina Zulijani postavile su knjige za izložbu te impressum.

                                              

Izložba je zaista privukla pozornost, brojnih učenika, a i novinara. Kako bismo vidjeli koliko smo zapamtili, knjižničarka Elda  Pliško Horvat kreirala je interaktivan online kviz koji smo rješavali nakon predavanja.  Na kvizu je najviše bodova postigla, naša Nina Savić te je tako osvojila knjigu na talijanskom jeziku “Io sono Malala”.

 Donosimo vam i dio našeg predstavljanja povodom dana pismenosti

Sigurno ste se i vi kao i ja pitali : Zašto svjetki dan pismenosti?

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna. To je  UNESCO-ova inicijativa kako bi se istaknula važnost pismenosti. Mi većinom ne razmišljamo o tome da postoji problem nepisemnosti, ali sad ćete ostati šokirani : Prema procjenama UNESCO-a iz 2014. godine u svijetu postoji 781 milijun odraslih nepismenih osoba, i to većinom žena (čak preko 63%). U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2011. godine bilo 30 400 nepismenih osoba.

Činjenice su da :11 osoba u svakoj ulici u Europi ne zna dobro čitati ili pisati, 4 djece u svakome školskom razredu u Europi ima teškoća s vještinama čitanja i pisanja.

Žalosno zar ne? Stoga je naš zadatak  promovirati pismenost.

Zanimljiv je  i podatak da se smanjuje broj nepismenih mladih osoba ( jer su brojne države pokrenule programe opismenjavnja) , ali se proporcionalno ne smanjuje i broj nepismenih mladih žena, kojih je najviše  u Indiji (oko 28 milijuna), Pakistanu oko sedam milijuna, a manje od pet milijuna mladih nepismenih žena u ukupnom stanovništvu je u Etiopiji, Bangladešu, DR Kongu, Tanzaniji, Egiptu i Burkini Faso.

Pitate se zašto – jer žene u tim državama i dalje  nemaju nikakva prava. Iz toga zaključujemo kako su pismenost, prava i žene itekako  povezani. Stoga smo mi predstavili 7 žena s naše izložbe važne za pismenost.

Jedna osoba koja se zadnjih godina najviše istaknula u borbi  za obrazovanje i prava žena  je Malala Yousafzai.

                   

Malala je Pakistanska aktivistica za prava žena, djece i prava na obrazovanje. Najmlađa  dobitnica Nobelove nagrade za mir (2014. godine). Curica koja je htjela ići u školu, učiti, čitati, ali u tome su je sprječavali političari u njezinoj državi. Preporučamo vam da pročitate knjigu „Ja sam Malala“ i nakon toga ćete shvatiti kako je teško kad ne možeš ići u školu jer si curica. Malalu su talibani htjeli ubiti zbog promoviranja obrazovanja – mislimo da je to najbolji primjer važnosti obrazovanja i pismenosti.

Sviđao nam se njezin citat pa vam ga prenosimo.

Malala: „Jedno dijete. Jedan nastavnik. Jedna knjiga i jedna olovka mogu promijeniti svijet. Obrazovanje je jedino rješenje.“

S obzirom da smo mi iz Labina , a gostovali smo u  talijanskoj školi odlučili smo predstaviti jednu ženu koja je naša poveznica, a to je

GIUSEPPINA MARTINUZZI (1844.-1925.). Giuseppina je bila književnica, učiteljica i jedna od prvih svjetskih socijalistkinja rođena je u Labinu, ali podrijetlom iz Furlanije. Radila je s djecom radnika i seljaka 32 godine, u školama od Trsta do Hvara te postala omiljena „učiteljica siromašnih“. Autorica je mnogih pedagoških studija i udžbenika za osnovnu školu te Mnemoničkog priručnika (Manuale Mnemonico) sa shemama koje olakšavaju pamćenje gradiva. Bila je prva istarska socialistkinja pa je nazivaju i „la donna  rosa – crvena žena“; održavala je mnogobrojne javne govore, zastupajući prava djece, radnika i posebno žena, zalagala se za suradnju hrvatskog i talijanskog naroda u Istri.

Sljedeća žena za koju smatramo da je ostavila trag u svijetu pismenosti  je Jane Austen (1775.-1817.). Bila je britanska književnica ljubavnih  romana. Napisala je šest romana od kojih su najpoznatiji  Razum i osjećaji te Ponos i predrasude. U njezinim djelima najčešće se prikazuju mlade djevojke u težnji za udajom, a lijepo prikazuju svakodnevni život žena tijekom 18. stoljeća. Ako niste čitali knjige nadamo se da ste barem pogledali filmove koji su nastali prema njezinim romanima.

Za one koji više vole krimiće od ljubavnih romana preporučamo da uzmu djela Agathe Christie (1890.-1976.). Agatha je„kraljica krimića“, napisala je više od 80 knjiga,od kojih su brojna  prebačena na filmska platna. Hercule Poirot je njezin najpoznatiji detektivski lik i jedini fiktivni karakter u povijesti čija je osmrtnica objavljena u listu The New York Times. Osim Poirota, Agatha je poznata i po svojem ženskom pandanu poznatom belgijskom detektivu – Miss Marple koja je također doživjela brojne ekranizacije.

Agatha Christie je pet godina čekala da netko od izdavača prihvati njezin rukopis. Odbilo ju je šest izdavača, danas su njezine knjige prodane u više od milijardu primjeraka, a njeni romani treći su po redu objavljivana djela na engleskom jeziku.

Svi znate za djevojčicu Anne Frank (Annelies Marie Frank) (1929.-1945.) simbol  borbe protiv nacizma i protiv nečovječnosti u svakom obliku. Preporučamo da pročitate njezin Dnevnik o životu u tajnom skrovištu prije odlaska u logor.  “Dnevnik Anne Frank” preveden je na više od šezdeset jezika, a lik Anne Frank pojavio u desetak filmova i bezbroj internet stranica.

Iz Dnevnika vam donosimo citat koji biste trebali zapamtiti za cijeli život:

Samo je jedno pravilo koje trebaš zapamtiti: smij se svemu i zaboravi sve ostale! Zvuči egoistično, ali to je zapravo jedini lijek protiv samosažalijevanja.“

Ivana Brlić Mažuranić (1874. – 1938.)

Jedna je od najpoznatijih hrvatskih autorica. Njezina najpoznatija djela su “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića” i “Priče iz davnine”. Autorica je Hlapića, jedinog domaćeg književnog lika po kojemu su nastali dugometražni animirani i igrani filmovi. Ivanu Brlić Mažuranić nazivali su hrvatskim Andersenom, dvaput je kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost, a njezine “Priče iz davnina”, jedno su od najprevođenijih djela hrvatske književnosti.

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)

Prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Borila se za prava žena. Zbog toga su je mnogi nazivali pogrdnim imenima. Bila je prva politička novinarka u ovom dijelu svijeta, iako je često morala pisati pod muškim pseudonimima. Neki od njih su bili “M. Jurica Zagorski”, “Petrica Kerempuh”, “Iglica” i „Jurić Vodvarka“. Proslavila se pisanjem povijesnih romana kao što su “Grička vještica” i “Gordana“. No napredni pisci su je i dalje prezirali i opisivali kao “muškobanjastu babu”. Godine 1925. pokreće prvi ženski časopis “Ženski list” i “Hrvaticu”. Do kraja života su joj se zbog feminističkoga angažmana mnogi izrugivali ili je proglašavali ludom, ali čitateljstvo nikada nije izgubila.

Zapamtite njezine riječi:

„Izdajstvo prijatelja kraj je svake sreće na svijetu.“

I za kraj:

Kroz povijest možemo zaključiti kako su žene i pismenost  često zapostavljeni, ali smatramo da  bi u 21. stoljeću tome trebao doći kraj. Zato ističemo još jednom važnost pisane riječi i ponos na sve osobe koje se zalažu za napredak čovječanstva.

Isto tako, moramo priznati kako su mnoge žene poduzele velike korake u stvaranju bolje budućnosti, zaslužne su za revolucionarne promjene između jednakosti žena i muškaraca, stoga moramo više pričati, pisati  i u čiti o tim temama..

Uz sve zanimljive činjenice, autobiografije i velike pohvale, ova će izložba sigurno ostaviti trag i interes u mladim ljudima kako bi se više cijenilo žene – jer bez nas se zbilja ne može.

 

Članak o obilježavanju dana pismenosti u La voce možete vidjeti na slijedećem linku:

http://lavoce.hr/cronaca/cronaca-polese/1998-l-alfabetizzazione-in-classe

 

Tekst: Stefani Ilić, učenica 3 o razreda i prof. Sanja Gregorinić

Foto: Stefani Ilić, učenica 3 o razreda, prof. Majda Milevoj Klapčić i prof. Sanja Gregorinić

 
Top