You are here
Home > Tehnologija i Znanost > IN MEMORIAM STEPHEN HAWKING (8.1.1942. -14.3.2018.)

IN MEMORIAM STEPHEN HAWKING (8.1.1942. -14.3.2018.)

U sjećanju na Stephena Hawkinga istražili smo malo o njegovom životu i njegovim dostignućima. Stephen Hawking bio je teorijski fizičar, kozmolog, autor i direktor Istraživačkog centra teorijske kozmologije na sveučilištu Cambridge. Tijekom života postigao je brojna dostignuća iako je bolovao od teške bolesti amiotrofične lateralne skleroze. Njegova želja je bila da ga se prije svega cijeni kao znanstvenika, zatim kao pisca i u svim stvarima koje su bitne kao normalno ljudsko biće sa željama, ciljevima, snovima i ambicijama kao svaka druga osoba.

            ŽIVOTNI PUT

Stephen Hawking rođen je 8. siječnja 1942. u Engleskoj, njegov otac bio je dr. Frank Hawking,  a majka istraživačka biologinja Isobel Hawking. Najprije je živio u Oxfordu gdje je kasnije pohađao istoimeno sveučilište na kojem je njegov otac predavao, a kasnije se preselio u St. Albans. U srednjoj školi jako je zavolio matematiku, a učitelj radi kojeg ju je zavolio bio je Dikran Taht. Iako je htio studirati matematiku, zbog očevog pritiska upisao je prirodne znanosti na Oxfordu, gdje se specijalizirao u fizici. Njegov profesor fizike Robert Berman kasnije je rekao „Za njega je bilo dovoljno samo znati da nešto može biti učinjeno i on bi to učinio bez ičije pomoći.“ Na sveučilištu se također pridružio veslačkom klubu.

        ALS – bolest koja je odredila Stephenov život

Kada je imao samo 21 godinu primijetio je veliku nespretnost u svojim pokretima na završnoj godini svog studija. Tada je otkrio da boluje od rijetke i teške bolesti motornih neurona, poznate kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS). Liječnici su prognozirali da mu preostaje još dvije do tri godine života, ali on je dokazao suprotno. Nakon upale pluća koja mu je gotovo oduzela život, urađena mu je traheotomija. Hawking je kao način komunikacije koristio podizanje obrva da bi ukazao na slova koja su se nalazila na tabeli. Potom je primio računalni program zvan „Equalizer“ od Walta Woltosz-a.

U vrijeme kada mu je bolest dijagnosticirana razvijao se i njegov odnos sa Jane Wild s kojom se i zaručio 1964. Kasnije je izjavio da su mu zaruke dale nešto za što je imalo smisla živjeti te se vratio radu. Jane je bila prva Stephenova žena, s njom se vjenčao 1965. godine te su imali troje djece.

Elaine Mason druga Stphenova žena bila je najprije njegova  medicinska sestra, a vjenčali su se 1995. godine. I od druge žene se razveo, a  jedna njegova poznata izjava glasi : ‘Žene. One su kompletni misterij’.

 

                  DOSTIGNUĆA

Stephen Hawking je 1958. godine, sa samo 16, izradio računalo od dijelova sata, telefona i drugih različitih recikliranih dijelova.

Njegov doktorski rad bio je „Singularnost i geometrija vremena i prostora“.  U suradnji sa Penroseom proširio je svoj teorem singularnosti. Godine 1970. objavili su dokaz da svemir ispunjava teoriju opće relativnosti te da se uklapa u modele kozmologijske fizike koje je razvio Alexander Friedman te da je sve počelo kao singularnost.

Hawking je 1970. otkrio drugi zakon dinamike crnih rupa, da ni prilikom sudara crna rupa nikada ne može postati manja. Započeo je intenzivna istraživanja kvantne gravitacije i kvantne mehanike (1973.g.). Nažalost, izračuni koje je dobio bili su kontradiktorni sa njegovim drugim zakonom dinamike crnih rupa. Istraživanje mu je pokazalo da crne rupe emitiraju zračenje, zračenje je danas poznato kao Hawkingova radijacija/zračenje, koje se može nastaviti sve dok ne iscrpe svu energiju i ispare.

Stephen je 1981. godine predložio teoriju koja govori kako svemir nema granicu, nema svoj početak niti kraj. Zajedno sa Jim Hartleom razvio je model nazvan Hartle – Hawkingovo stanje. Hawkingovo objašnjenje toga glasi: „Ako svemir nema granica i ako je samostalan i uzdržljiv… Bog ne bi imao nikakvu slobodu izbora o tome kako je svemir počeo.“

 

Napisao je knjigu nazvanu „Kratka povijest vremena“ koja je ostala na listi bestsellera 237 tjedana i tako je napravio rekord kojim je ušao u Quinessovu knjigu rekorda. Također time je Hawking primio istraživačko članstvo na Gonville i Caius sveučilištu.

Hawking je primljen kao u Kraljevsko društvo te je tako postao najmlađi znanstvenik u povijesti koji je time nagrađen, imenovan je redovnim profesorom gravitacijske fizike 1977., dobio je medalju Albert Einstein, počasni doktorat na sveučilištu Oxford te je dobio najprestižnije profesorsko mjesto na svijetu, tzv. Lucasian profesor matematike na Cambridgeu. Na tom mjestu bila su neka od najvećih imena i znanosti kao što su Isaac Newton i Paul Dirac.

Pojavio se kao gost u TV serijama ‘Simpsoni’, ‘Zvjezdane stazeNova generacija’ i ‘Teorija velikog praska’, snimio glasovnu dionicu za pjesmu ‘Keep Talking’ skupine Pink Floyd, a o njegovu životu snimili su dokumentarni film ‘A Brief History of Time’ i dugometražni ‘The Theory of Everything’.

 

                 HAWKINGOVE MUDROSTI

“Inteligencija je mogućnost prilagođavanja promjenama.”

“Život bi mogao biti tragičan kada ne bi bio smiješan.”

“Ljudi neće imati vremena za tebe ukoliko si stalno ljut i stalno se žališ.”

“Ograničiti našu pažnju samo na zemaljske materije bi predstavljalo ograničavanje ljudskog duha.”

“Mi smo u opasnosti da uništimo sami sebe zbog naše pohlepe i gluposti. Ne smijemo gledati samo ka nama na ovom malom i sve zagađenijem i sve prenaseljenijem planetu.”

 

Literatura:

https://www.encyclopedia.com

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24632

https://znanstvenapanorama.wordpress.com/2014/01/09/stephen-hawking-1942/

http://izreka.com/index.php/osobe/191-stephen-hawking-izreke-citati-misli

 

Tekst napisale: Natali Lazarić i Lucia Demarin, 1 o

 
Top