You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Holokaust – dan sjećanja 27.1.

Holokaust – dan sjećanja 27.1.

Pojam holokausta

Riječ „holokaust“ dolazi izvorno iz grčke i rimske religije u kojoj se pridonosi žrtva paljenica zemaljskim i podzemnim bogovima.  U moderno doba holokaust je termin koji se upotrebljava za naziv istrebljenja Židova, Roma, Rumunja i homoseksualaca tijekom Drugog svjetskog rata.

Početak židovskog progona

Prvi progon Židova počeo je u listopadu 1938. gdje je 15 000 Židova poljskog podrijetla protjerano do granice Poljske. U znak osvete 7. studenog ubijen je njemački veleposlanik, a sve je dovelo do izgreda 9. studenog, dana poznatim kao Kristalna noć. Toga je dana uništeno 7 000 trgovina i izloga u židovskom posjedu, a 30 000 ljudi je odvedeno u koncentracijske logore.

Dolazak u logor

Zatvorenike su u logore dovozili vagonima namijenjenima za prijevoz stoke. Mnogi su poginuli tijekom dolaska zbog nehumanih uvjeta u vagonima poput prenapučenosti, nedostataka vode i hrane. Nakon dolaska podijeljeni su na radno sposobne, ljude za medicinske eksperimente i ljude slabog zdravlja koje su direktno slali u gasne komore bez označavanja pojedinca. Prilikom označavanja zatvorenici su dobivali poseban broj i oznaku ovisno o rasi, zemlji porijekla, kazni ili mogućem bijegu pojedinca čime se olakšala identifikacija pojedine skupine zatvorenika koncentracijskog logora. Brojevi su prvotno bili prišiveni za odjeću, ali kako su odjeću skidali sa mrtvih tijela lakše ih je bilo tetovirati na lijevu podlakticu zatvorenika, a iznimka su bila djeca rođena u logoru gdje su im brojevi bili tetovirani uglavnom na bedru.  Označavali su ih prema sljedećem načinu:

  • crveni trokut – politički zatvorenici
  • zeleni trokut – profesionalni kriminalci
  • ružičasti trokut – homoseksualci
  • crni trokut – lijeni i asocijalni
  • lezbijke
  • Romi
  • alkoholičari
  • prostituke.

Židovi su imali poseban način označavanja. Na postojeći trokut položen uspravno dodavao se drugi (crveni, zeleni, ružičasti…) stoga je oznaka nalikovala Davidovoj zvijezdi. Ovisno o zemlji porijekla dodijeljivala im se slovna oznaka sa početnim slovom države iz koje potječu. Zatvorenici su imali najmnanje dvije oznake, a moglo ih je biti i više od šest.

Životni uvjeti

Logori su podijeljeni u blokove na kojima su bile smještene barake najčešće od drva koje su nadzirali čuvari. Barake su bile jednostavnog dizajna, bez prozora sa krevetima na tri kata, a svaka je baraka sadržavala nedovoljno jaku peć koja nije mogla zagrijati prostoriju za smještaj prosječno 1 000 ljudi. Svaki blok imao je zajednički zahod koji je sadržavao 22 WC školjke i umivaonika.  Zatvorenici su imali ograničen pristup kupaoni te su odjeću skidali u barakama i goli hodali do kupaone bez obzira na vremenske uvjete. Mnoge je to dovelo do bolesti i smrti.

Zatvorenici su hranu dobivali tri puta dnevno. Doručak je sadržavao pola litre nezašečerene „kave“ ili čaja. Popodnevni obrok bila je litra juhe, a glavni sastojak bio je krumpir, rižino brašno i rotkvica. Za večeru su dobivali 300 grama crnog kruha i uz to 25 grama kobasice, margarina, marmelade ili sira. Kombinacija te hrane i teškog rada dovela je do pothranjenosti i uništenja organizma što je uzrokovalo nemogućnost rada zatvorenika koje su zbog toga slali u gasne komore.

Radni dan započinje zvukom gonga u 4 i pol ljeti, odnosno u 5 i pol zimi. Nakon buđenja čiste svoju okolinu te se odlaze oprati u zajednički zahod. Na drugi zvuk zatvorenici se redaju u redove po deset gdje ih čuvari bloka broje. Ljudi na radnim mjestima poput kuhinje, orkestra, bolnice ili su udaljeni kilometar i pol nisu morali biti na odazivu. Kasnije se odaziv ukinuo kako bi se povećalo vrijeme rada zatvorenika. Zatvorenike su do radnog mjesta dovodili čuvari uz pratnju orkestra. Minimalno radno vrijeme bilo je 11 sati, a mnogi su umrli radeći ili su bili ubijeni tijekom rada. Nisu radili nedjeljom i praznicima te su čak mogli slati poštu i odlaziti na koncerte orkestra.

 

Kazne

Za isti se prekršaj moglo dobiti više kazni. Kazne su izrabljivanje, izgladnjivanje, premlaćivanje, vješanje, streljanje, ubijanje plinom, trovanje, pa čak i živo spaljivanje u krematoriju. Mogle su se dobiti i „najstrože“ kazne za „najlakši“ prekršaj – jedna  liječnica logora ubrizgala je djevojci smrtonosnu injekciju jer se pomokrila u krevet.

Kada bi neki logoraš uspio pobjeći iz logora, čuvari bi ubijali druge zatvorenike te članove njegove porodice javno strijeljali. Logoraše kojima bijeg nije uspio vodili bi u samice i mučili izgladnjivanjem do smrti.

 

Trudnice u logorima

Neke žene koje su dospijele u logor bile su poodmakloj trudnoći, a mnoge su bile u prvim mjesecima trudnoće nakon što su ih silovali neprijateljski  vojnici. Do tada su porodi u logoru bili zabranjeni te su sve trudnice bile prisiljene na abortus, a kako je s vremenom u logor dolazilo sve više trudnica, posebno je napravljena soba za porod unutar logora gdje su bebe ostavljene da umru.

 

Medicinski eksperimenti

U logorima je provedeno medicinsko ispitivanje. Zatvorenike su birali i na njima provodili eksperimente. Neki od eksperimenta su sljedeći:

  • visinski
  • eksperimenti s blizancima
  • eksperimenti o tuberkulozi
  • pokusi sa plinom i bojnim otrovima
  • transplantacija udova i organa
  • umjetna oplodnja i sterilizacija
  • liječenje rana i krvarenja
  • eksperiment o pitkosti slane vode
  • eksperimenti s blizancima

Zbog raznih bolesti njemačkih vojnika liječnici su probali otkriti cjepiva protiv sifilisa, a za pokuse su unosili sifilis u leđnu moždinu žrtva. Osim sifilisa istraživala se i prenosivost tuberkuloze. Najpoznatiji liječnik toga doba je Josef Mengele poznat i kao „Anđeo smrti“ koji je svoje eksperimente i istraživanja vršio na blizancima u Auschwitzu. Mengele je medicinski laboratorij u Auschwitzu otpremio najmodernijom tehnologijom toga doba. Radio je u nesterilnim uvjetima i koristio prljave instrumente, a eksperimenti koje je vršio uključivali su mijenjanje boje očiju i kose ubrizgivanjem raznih kemikalija, a svoje je žrtve ubijao direktnim ubrizgivanjem klorofoma u srce.

Iako su kasnije ljudi vršili slične eksperimente u etničkim uvjetima, moderna medicina kakvu poznajemo danas temelji se na njemačkim eksperimentima nad zatvorenicima te moderno štivo medicine sadrži zaključke logorskih eksperimenata.

Kazne

Za isti se prekršaj moglo dobiti više kazni. Kazne su izrabljivanje, izgladnjivanje, premlaćivanje, vješanje, streljanje, ubijanje plinom, trovanje, pa čak i živo spaljivanje u krematoriju. Mogle su se dobiti i „najstrože“ kazne za „najlakši“ prekršaj – jedna  liječnica logora ubrizgala je djevojci smrtonosnu injekciju jer se pomokrila u krevet.

Kada bi neki logoraš uspio pobjeći iz logora, čuvari bi ubijali druge zatvorenike te članove njegove porodice javno strijeljali. Logoraše kojima bijeg nije uspio vodili bi u samice i mučili izgladnjivanjem do smrti.

 

Kraj holokausta

Dana 27. siječnja 1945. sovjetska je vojska doprla do Auschwitza i oslobodila ga, ne nailazeći na skoro nikakav otpor pred napuštenim i skoro potpuno evakuiranim kampom. Tamo ih je dočekala hrpa leševa i nekoliko tisuća preživjelih hodajućih kostura, samo što to nije bilo ništa što već ranije nisu viđali u drugim nacističkim logorima.  Auschwitz nije bio prvi u koji su ušli, a i tada se još nije znalo da je riječ o najvećem logoru holokausta. Ipak, kad se prašina barem djelomično slegla, 27. siječnja je postao Dan sjećanja na holokaust. U holokaustu je ubijeno pet do šest milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu.

Filmovi i knjige koje preporučam da pogledate ili pročitate

Knjige:

  • Ja sam posljednji Židov: Treblinka 1942. – 1943. – memoar Chila Rajchmana koji je preživio najsmrtonosniji logor Treblinku u Poljskoj
  • Kod nas u Auschwitzu (Tedeusz Borowski)
  • Zar je to čovjek? (Primo Levi)
  • Knjiga o Aronu (Džim Šepard)
  • Noć (Elie Wiesel)
  • Dnevnik Anne Frank

Filmovi:

  • Dječak u prugastoj pidžami (John Boyne)
  • Dnevnik Anne Frank
  • Remember
  • Schindlerova lista
  • Kradljivica knjiga

 

 

Tekst: Leona Šumberac, 2 f.

Izvori koji su korišteni: www.enciklopedija.hr, http://www.ziher.hr/literatura-o-holokaustu/, https://sh.wikipedia.org/wiki/Holokaust, https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sokantna-sudbina-u-logoru-smrti-prozivjele-su-neopisive-strahote-a-onda-su-ih-silovali-osloboditelji—368045.html, http://braniteljski.hr/izgled-i-izgradnja-koncentracijskih-logora-u-drugom-svjetskom-ratu/, http://www.auschwitz.org/, http://all-that-is-interesting.com/josef-mengele-nazi-experiments

 
Top