You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Trgovina ljudima

Trgovina ljudima

Međunarodni  dan borbe protiv trgovanja ljudima prvi je puta obilježen 2007. godine. Rezolucijom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, 30. srpnja proglašen je Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv trgovanja ljudima Ured za droge i kriminal Ujedinjenih naroda (UNDOC) pokrenuo je na društvenim mrežama  kampanju koristeći „hashtag“ #igivehope kojom nastoji solidarizirati mlade diljem svijeta s milijunima žrtava trgovanja ljudima.

Ministarstvi unutarnjih polova izdalo je i  knjižicu – Nacionalni program- suzbijanje trgovanja ljudima.

Pitamo li se postoji li to kod nas…citiramo iz knjižice podatke ( izvor :   https://www.mup.hr/public/documents/Nacionalni%20programi/Nacionalni%20program%20-%20Suzbijanje%20trgovanja%20ljudima.pdf)

Postoji li trgovanje ljudima i u Hrvatskoj?

  • 2015. – 38 žrtava trgovanja ljudima
  • 2014. – 37 žrtava trgovanja ljudima
  • 2013. – 31 žrtva trgovanja ljudima
  • 2012. – 11 žrtava trgovanja ljudima
  • 2011. – 14 žrtava trgovanja ljudima
  • 2010. – 7 žrtava trgovanja ljudima
  • 2009. – 8 žrtava trgovanja ljudima
  • 2008. – 7 (+2)* žrtava trgovanja ljudima
  • 2007. – 15 žrtava trgovanja ljudima
  • 2006. – 13 žrtava trgovanja ljudima
  • 2005. – 6 žrtava trgovanja ljudima

Evo što smo o kolonijalizmu i trgovini ljudi učili na satu povijesti.

 

Trgovina ljudima nekad i danas

 

Kad netko spomene trgovinu robljem, odmah se pomisli na 19. stoljeće kad se većina ljudi – robova prevozilo iz Afrike u Sjevernu i Južnu Ameriku. Često su sami Afrikanci prodavali jedni druge u ropstvo Europljanima, a u zamjenu su dobivali tkanine, nakit, oružje… To im je naravno služilo za međuplemenske ratove.

Robovi prije nego što bi krenuli na put bili bi vezani lancima, pretučeni ili žigani usijanim željezom. Prevozili bi se u malim, prenatrpanim, zagušljivim prostorijama u potpalubi, a kad bi stigli na odredište, mnogi bi bili i na samrti. Ostali bi bili prodavani na tržnicama sa robama i uslugama onima koji su davali više. Živjeli su i radili u vrlo teškim uvjetima: na plantažama kave, duhana, pamuka, u rudnicima zlata i srebra, rižinim poljima ili u kućama kao sluge. Veliki  broj robova umire od gladi, iscrpljenosti i batina. Mnoga su svjedočanstva o ženama koje su služile i za seksualno zadovoljstvo gazdi, tadašnjim velikim moćnicima, bogatašima. S početkom 19. stoljeća ljudi se sve više zalažu za ukidanje ropstva, nažalost ropstvo nije potpuno iskorijenjeno, ono i  danas postoji.

U današnje vrijeme postoje neki drugačiji oblici ropstva. Primjerice  u  Indiji odrasli i djeca rade u teškim uvjetima po cijele dane na plantažama i rudnicima kako bi zaradili za kruh, u Južnoj Americi na primjer u Kolumbiji rade na skrivenim plantažama droge. Drugima život zagorčavaju zatvoreni politički režimi koji od svojih podanika zahtijevaju ropsku pokornost. S druge strane  milijuni ljudi danas robuju kojekakvim zabludama, praznovjerju i „krivim“ vjerskim učenjem. Iako su donesene razne zakonske odredbe na razini svijeta, Europe i same Republike Hrvatske, trgovina ljudima postoji i danas.

Mnoge žene, muškarci, djevojčice i dječaci zatočeni su i podvrgnuti iskorištavanju u strašnim uvjetima uz najgore psihičko i fizičko nasilje. Najčešći oblici eksploatacije i zlostavljanja ljudi su seksualno iskorištavanje – prostitucija, radna eksploatacija, iskorištavanje djece u cilju prosjačenja, vršenja kriminalnih radnji npr. krađa, sklapanje prinudnih maloljetničkih brakova takozvanih „dječiji brakova“, a u posljednje vrijeme sve je češće iskorištavanje djece u pornografski svrhe. Također, sve se više razvija još jedan oblik iskorištavanja ljudi, a to je trgovina organima koja se pokazala kao veoma unosan posao.

Problem eksploatacije ljudi uz primjenu sile i zlostavljanja nije nov. Ta pojava nažalost prati razvoj ljudske civilizacije i zato danas trgovinu ljudi nazivamo i modernim ropstvom, zato što u svojoj suštini to i je. Ljudima se trguje kao da su roba ili stvari i prema njima se kriminalci, ali i korisnici kriminalnih usluga ponašaju kao da su stvari, a ne živa bića. Iako se svijet, društvo, s godinama razvija, još uvijek  postoji kao i nekad trgovina ljudima jer je to unosan posao koji donosi brzu i laku zaradu jer se jedna osoba može više godina iskorištavati i na njoj se može svo to vrijeme zarađivati s vrlo malo ulaganja jer je ta osoba najčešće oteta. Na kraju kada ta ista osoba postane ne interesantna ona se može ponovo prodati za organe.

Može se zaključiti da iako se društvo kroz godine mijenja, razvija u svim pogledima, jedno se nikad neće promijeniti, a to je brza i laka zarada na tuđoj patnji i muci, a to je trgovina ljudima.

Tekst: Azra Kljajić, 3.o razred

Mentorica: Dijana Muškardin

 

Slikovni rezultat za trgovina ljudima

 

 
Top