You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Međunarodni dan materinjeg jezika

Međunarodni dan materinjeg jezika

Međunarodni dan materinjeg jezika prvi je put proglašen 17. 11. 1999. godine, a obilježava se 21. veljače diljem svijeta. Na ovaj dan ističe se važnost promicanja svijesti o jeziku te jezičnim i kulturnim različitostima.

Kad bi vas netko pitao koji jezik je najrasprostranjeniji na svijetu sigurno biste odgovorili engleski, ali najviše ljudi govori kineskim jezikom (što je i normalno s obzirom na broj stanovnika :-)). Naravno da danas bez engleskog jezika u poslovnom, kulturnom,  informatičkom, znanstvenom svijetu  svijetu jako teško prolazite, ali ne smijemo stavljati naglasak na jedan jezik, a zaboravljati drugi.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Kaže većina psihologa kako se jezici najlakše uče u najranijoj djetetovoj dobi (do 5 godine), stoga bi u tih par godina  mogli naučiti najviše jezika, ali činjenica je da većina nas nauči samo onaj materinji. Na svijetu danas postoji oko 7000 različitih jezika, a lingvisti predviđaju kako će u slijedećih 50-100 godina izumrijeti gotovo 90 posto tih jezika. Pitate se zašto i kako je to moguće? U vremenu globalizacije sve se više posvećujemo službenim i univerzalnim jezicima, a zanemarujemo naše materinje jezike.

Stoga smo se povodom dana materinjskog jezika odlučili napisati nekoliko članaka na našem materinjem jeziku, nek’ se vidi raskoš jezika samo na malenom području kao što je Labinština. Jezici su bogatstvo koje nas uči različitosti i ne smijemo dopustiti da izumiru, kako na mladima ostaje svijet, ostaju i jezici, stoga učite što više jezika, upišite se na tečajeve, u školi učite radi znanja, a ne radi ocjene i postanite poliglot (osoba koja može komunicirati na više različitih jezika) jer takve osobe će biti tražene u budućnosti.

Svi znamo da su u hrvatskoj tri osnovna narječja, ali u ta tri narječja ima puno podnarječja. Hrvatska je od davnina bila pod različitim stranim utjecajima, pa se tako i govor razvijao pod utjecajem različitih jezika kao što su: talijanski, njemački, turski i latinski. Kod nas u Istri najviše je utjecaja ostavio latinski i talijanski jezik, ali imamo i dijelove oko Buzeta gdje se priča kajkavština zbog slovenskog utjecaja.

Na području Labinštine možemo reći da “Sako selo svoje besedi jema, a sejno se kapimo” = “Svako selo svoje riječi ima, a svejedno se razumijemo”. Pitanje  je bi li nas razumio ostatak Hrvatske. Vjerojatno ne bi, ali zato nam služi službeni jezik. 🙂

Kako bismo upozorili na gubitak brojnih riječi, sastavili smo i mali rječnik čakavskih riječi, već pomalo izgubljenih.

Riječi- autorica Eliza Vickić:

  • bokun – komad
  • čentrin – čipka
  • dišpeti – gluposti
  • ferminonti – šibice
  • “imaš lazno” – imaš vremena
  • meritoš – zaslužuješ
  • špegalj – ogledalo

Riječi- autorica Katarina Šverko:

  • Abonon- preplačen
  • Diraka- akacija vrsta drva
  • Ordenje-alat
  • Uporić-alumijski lonac sa poklopcem za nošenje hrane
  • Pljehat-brčkati po vodi
  • Špinana žica-bodljikava žica
  • Pergola-balkon
  • Trumbin-cijev
  • Spacolin-četkica za zube
  • Štet ili lejit-čitati
 
Top