You are here
Home > Zabava - Zanimljivosti > Novinarske sheme

Novinarske sheme

Ukoliko ste se odlučili za pisanje ili želite postati mali/veliki novinari, ovi će vam savjeti svakako dobro doći.

U hrvatskoj enciklopediji novinarstvo se definira kao djelatnost javnoga priopćavanja s pomoću javnih glasila. Novinarstvo obuhvaća brojne radnje: sakupljanje materijala, izbor, oblikovanje i objavljivanje  informacija.

Novinari imaju zadaću obavještavati javnost o svim činjenicama koje saznaju, a svrha toga je podizanje kvalitete života.

Novinarstvo ima veliku moć utjecaja, posebice u današnje vrijeme kad su informacije dostupne odmah i svugdje. Novine su najjači promidžbeni čimbenik, djeluju na politički, društveni i općenito svakodnevni život ljudi.

Razvoj novinarstva možemo pratiti zadnjih stotinjak godina, razvojem industrijske revolucije (krajem 19. i početkom 20. stoljeća)  posebice brojnim tehničkim otkrićima, telekomunikacije i promete počela se stvarati i šira razmjena informacija.

Prije stotinjak godina u Hrvatskoj je bilo nekoliko novina koje su izlazile jednom mjesečno, a danas imamo stotinjak novina koje izlaze svakodnevno/ tjedno. Tijekom godina novinarstvo se proširilo do neograničenih razmjera pa danas ne postoje teme koje ne možemo naći u novinama.

Ipak, postoje neka ograničenja i smjernice. Najvažnija smjernica je sigurno novinarska etika. Svaki novinar trebao bi se pridržavati etičkih pravila odnosno mora biti odgovoran za ono što napiše. To podrazumijeva pisanje temeljeno na istinitim, provjerenim informacijama, bez zloupotrebljavanja informacija ili položaja.

Dobro je znati i da postoje brojni novinski oblici od kojih su najvažniji slijedeći:

  1. Vijest – najkraći novinarski oblik, mora sadržavati  kratke i jasne podatke o nekom događaju. Vijest mora biti: istinita, aktualna, zanimljiva, točna te mora odgovarati na nekoliko pitanja, a to su: TKO?  ŠTO? KADA? GDJE?  ZAŠTO?  KAKO?
  2. Izvješće –uz tijek događaja opisuje kako i zašto se nešto dogodilo, subjektivna je jer novinar  izabire i opisuje događaje na svoj način, ono što ga se najviše dojmilo.
  3. Intervju – razgovor s nekom osobom, mora sadržavati kraći uvod u kojem se opisuje tko se intervjuira i zašto. Intervju se piše kao upravni govor, bez komentara i prepričavanja.
  4. Reportaža – može biti i izravan prijenos nekog događaja, putopis, ali se najčešće tema izabire i priprema unaprijed.  Reportaža je dinamična priča i sadrži brojne detalje, a može biti  iz različitih područja života: sport, učenički problemi, socijalni događaji, obilježavanje obljetnica itd. Reportaža se sastoji od: uvoda u kojemu najavljujemo temu, zapleta u kojem pojašnjavamo problem, kulminacije  u kojoj stvaramo napetost, raspleta ili obrata u kojem razrješujemo zaplet te poruke kojima i završavamo priču.
  5. Prikaz – objektivno, informativno opisivanje neživih stvari, kao npr. knjige, filmova. Mora sadržavati opis o čemu autor piše, bilješke o autoru, bez subjektivnih mišljenja. Cilj je da potaknemo čitatelja na čitanje knjige, gledanja filma i slično.
  6. Osvrt – najčešće na neko umjetničko djelo. U osvrtu pišemo o sadržaju, likovima, iznosimo svoju ocjenu djela.
  7. Bilješka – neki zanimljiv, neobičan ili poučan detalj, bez dubljih objašnjenja.
  8. Recenzija – detaljno prikazuje literarno djelo. To je vodič kroz određenu knjigu, koja objašnjava značajke knjige, omogućava da se knjiga bolje shvati ili da se čitatelj zainteresira za knjigu.
  9. Komentar – tumačenje, objašnjavanje onoga što se površinski ne vidi.  Novinar pokušava objasniti određeni problem (npr. zakon, odluku) koristeći postojeće dokumente.
  10. Kritika – slična komentaru, ali na području umjetnosti i kulture (npr. kazališne, literarne, glazbene, filmske, likovne kritike).
  11. Članak – sličan komentaru, ali na području znanosti i tehnologije. Članak mora imati dobru argumentaciju, dokazivati ili pobijati određenu tezu.
 

7 thoughts on “Novinarske sheme

Comments are closed.

Top